Pregled bibliografske jedinice broj: 1270939
Kardiovaskularno zdravlje u menopauzi
Kardiovaskularno zdravlje u menopauzi // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, 144 (2022), 11-12; 392-401 doi:10.26800/LV-144-11-12-7 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1270939 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kardiovaskularno zdravlje u menopauzi
(Cardiovascular health in menopause)
Autori
Jandrić, Ivan ; Šprem Goldštajn, Marina ; Orešković, Slavko ; Bolanča, Ivan ; Grizelj, Boris ; Mikuš, Mislav
Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 144
(2022), 11-12;
392-401
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
KARDIOVASKULARNE BOLESTI – epidemiologija, patofiziologija, prevencija ; MENOPAUZA – fiziologija, metabolizam ; ATEROSKLEROZA – patofiziologija ; ESTROGENI – fiziologija, metabolizam ; LIPOPROTEINI VISOKE GUSTOĆE – u krvi ; VAZOMOTORIČKI SUSTAV ; HORMONSKO NADOMJESNO LIJEČENJE – metode ; ESTROGENSKO NADOMJESNO LIJEČENJE ; RIZIČNI ČIMBENICI
(CARDIOVASCULAR DISEASES – epidemology, physiopathology, prevention and control ; MENOPAUSE – metabolism, physiology ; ATHEROSCLEROSIS – physiopathology ; ESTROGENS – metabolism, physiology ; LIPOPROTEINS, HDL – blood ; VASOMOTOR SYSTEM ; HORMONE REPLACEMENT THERAPY – methods ; ESTROGEN REPLACEMENT THERAPY ; RISK FACTORS)
Sažetak
Bolesti srca i krvožilnog sustava najučestaliji su uzrok smrtnosti u Europi. Prema najnovijim podatcima, čak 10% više smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti zastupljeno je kod žena u odnosu na muškarce, što znači da u Europi zbog kardiovaskularnih razloga godišnje umire 300.000 žena više nego muškaraca. U većini istraživanja menopauza je istaknuta kao primarni čimbenik koji doprinosi povećanju kardiovaskularnog rizika u žena, usprkos metodološkim ograničenjima u obliku razdvajanja kronološkog starenja i menopauze. Proaterogene promjene u lipidogramu tijekom menopauzalne tranzicije smatraju se najsnažnijom poveznicom između nastupa menopauze i porasta kardiovaskularnog rizika. Kohortne studije nisu našle uzročnu povezanost nastupa menopauze s promjenama krvnog tlaka te homeostazom glukoze i inzulina, odnosno s rizikom razvoja šećerne bolesti. Uloga estrogena u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, uza sve gore opisane izravne učinke na srce i krvne žile, uključuje mehanizme kojima se regulira profil lipida, inzulinska osjetljivost te monocitno-makrofagni sustav, a čiji ispadi funkcije doprinose multifaktorijalnom procesu ateroskleroze koji u znatnoj mjeri modulira kardiovaskularni rizik. Sinteza brojnih istraživanja o molekularnim mehanizmima ističe da je estrogenska protekcija krvožilja i srca posljedica neposrednog učinka estrogena na vazodilataciju, angiogenezu, unaprjeđenje mitohondrijalne funkcije i sniženje razine oksidativnog stresa te supresiju fibroze. Promatrajući sve znanstvene spoznaje o utjecajima hormonskog nadomjesnog liječenja na profil kardiovaskularnog rizika, bitno je znati da je razvoj HNL-a bitno proširio mogućnost optimizacije i individualizacije terapije, a time su dodatno reducirani potencijalni rizici. Uz transdermalni put primjene, terapijske režime s niskim i ultraniskim dozama hormona te primjenu prirodnoga mikroniziranog progesterona i didrogesterona, kardiovaskularno zdravlje žena u menopauzi može biti značajno unaprijeđeno.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
KBC "Sestre Milosrdnice",
Opća bolnica "Dr. Josip Benčević",
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Ivana Bolanča Mirković
(autor)
Marina Šprem Goldštajn
(autor)
Ivan Jandrić
(autor)
Slavko Orešković
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus