Naslov
Utjecaj COVID-19 pandemije na liječenje pacijentica s novootkrivenim karcinomom dojke u KB Dubrava
(The impact of the COVID-19 pandemic on the treatment of patients with newly diagnosed breast cancer in Clinical Hospital Dubrava)

Autori
Jozepović, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2021

Stranica
36

Mentor
Martić, Krešimir

Neposredni voditelj
Martić Krešimir

Ključne riječi
Karcinom dojke ; COVID-19 ; Pandemija ; Biopsija širokom iglom ; Core biopsija ; Operacije karcinoma dojke
(Breast cancer ; COVID-19 ; Pandemic ; Core needle biopsy ; Breast cancer surgery)

Sažetak
Uvod. Karcinom dojke je najčešći karcinom u ţenskoj populaciji u svijetu i uzrokuje oko 20% smrti žena od karcinoma. Svake godine se u Hrvatskoj dijagnosticira oko 2800 novih slučajeva karcinoma dojke. Iznimno je važno dijagnosticirati karcinom dojke u ranom stadiju zbog boljeg ishoda liječenja. Cilj. Cilj ovog istraživanja je retrospektivno evaluirati utjecaj COVID-19 pandemije na liječenje pacijentica s novootkrivenim karcinomom dojke u Kliničkoj bolnici Dubrava, kroz usporedbu 2019. godine, u kojoj nije bilo COVID-19 pandemije i 2020. godine. Materijali i metode. Istraživanje je uključilo 319 pacijentica kojima je karcinom dojke dijagnosticiran biopsijom širokom iglom (core biopsijom) ili kirurškom biopsijom u Kliničkoj bolnici Dubrava. Podatci su skupljeni pretragom bolničkog informatičkog sustava. Uspoređivali smo broj pacijentica, veličinu tumora, vrijeme čekanja na operaciju, te udio radikalnih i poštednih zahvata na dojci, kao i udio limfadenektomije pazušnih limfnih čvorova i biopsije limfnog čvora čuvara (sentinel limfni čvor). Rezultati. U istraživanje je uključeno 319 pacijentica, od toga 213 pripada skupini 2019. godine, a 106 pacijentica 2020. godini. Razlika u broju pacijentica bila je statistički značajna, a uvjetovana je i opsegom rada bolnice zbog COVID-19 pandemije. Iako je 2020. godine liječen manji broj pacijentica, vrijeme čekanja na operativne zahvate bilo je kraće. Razlika u vremenu čekanja na operaciju u 2019. i 2020. godini bila je statistički značajna. Medijan dužine čekanja na operaciju u 2019. godini iznosio je 28 dana, a u 2020. godini 19 dana. Nije bilo značajne razlike u godinama između udjela radikalnih i poštednih zahvata na dojci i udjela limfadenektomije pazušnih limfnih čvorova i biopsije limfnog čvora čuvara. Prosječna veličina tumora bila je veća u 2019. godini (1, 82 cm) u usporedbi sa 2020. godinom (1, 71 cm), ali je udio tumora većih od 3 cm bio veći u 2020. Nije utvrđena statistički značajna razlika u veličini tumora. Zaključak. Ovo istraživanje je pokazalo da je COVID-19 pandemija imala značajan utjecaj na smanjenje broja pacijentica koje su dijagnosticirane i/ili liječene u KB Dubrava u 2020. godini, što je moguće uvjetovano i smanjenim opsegom rada bolnice zbog COVID-19 pandemije. Prosječna veličina tumora u 2020. godini u usporedbi s 2019. godinom bila je manja, ali je udio tumora većih od 3 cm bio veći. Udio radikalnih i poštednih operacija, te udio limfadenektomije pazušnih limfnih čvorova i biopsije limfnog čvora čuvara nisu pokazale značajne razlike. Za skupinu pacijentica koje su u kraćem vremenskom intervalu 2020. godine obrađivane i liječene u KB Dubrava pružena je pravovremena i kvalitetna skrb. Usporedbom s 2019. godinom vidljivo je da nije bilo kašnjenja s dijagnostikom i liječenjem što se vidi kroz usporedbe veličine dijagnosticiranih karcinoma i vremena čekanja na operativno liječenje. Štoviše, primjetno je da se zbog organizacije rada usmjerene samo prema najhitnijim oblicima liječenja, vrijeme čekanja na zahvate čak i smanjilo. Nažalost ovdje ne možemo vidjeti ishode liječenja za pacijentice u periodu 2020. godine kada je Klinička bolnica Dubrava bila isključivo organizirana za rad s COVID-19 pacijentima, odnosno jesu li pacijentice koje su u to vrijeme bile preusmjerene na druge medicinske ustanove u Republici Hrvatskoj morale duže čekati na dijagnostiku i liječenje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA