Naslov
Dvostruka optika: intelektualna i kulturna povijest o razvoju ideje jugoslavenstva u Zagrebu tijekom Prvog svjetskog rata

Autori
Staničić, Dino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive: programska knjižica / - , 2022, 23-24

Skup
Međunarodni znanstveni skup "Intelektualna povijest i hrvatska historiografija: stanje i perspektive"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.12.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
Zagreb ; intelektualna povijest ; kulturna povijest ; jugoslavenstvo

Sažetak
Kako interes za intelektualnu i kulturnu povijest u hrvatskoj historiografiji raste, tako je i tema Prvoga svjetskog rata, posebno u kontekstu intenziviranja produkcije povodom nedavne stogodišnjice, potaknula istraživače na analizu pojedinih fenomena onovremoga kulturnog i intelektualnog života. Dok su neki od tih radova donijeli zanimljive rezultate na tematski suženijim područjima, možemo primijetiti da su uglavnom izostali pokušaji sinteza ili opsežnijih studija. Nadolazeća studija o intelektualnom i kulturnom ozračju u Zagrebu tijekom Prvoga svjetskog rata, na kojoj se temelji ovo izlaganje, nastaje kao pokušaj jedne takve, šire, analize. Nasuprot pojedinim tendencijama u stranoj historiografiji koje su u drugoj polovici prošloga stoljeća išle u smjeru prilično rigidnoga razgraničavanja ovih povijesnih (pod)disciplina, što je zbog internalnog razvoja svake od njih krajem stoljeća vodilo i prema marginalizaciji intelektualne povijesti, autor je, u skladu s recentnom rekonceptualizacijom iz koje je postalo jasno koliko su zapravo ove granice porozne ili zamućene, intelektualnu i kulturnu povijest sklon razmatrati kao komplementarne pristupe koji, prije svega, jedan drugoga osnažuju. Američki povjesničar Donald R. Kelley opisat će ih kao dva pola istraživanja nekog fenomena: dok je jedan intelektualistički (internalni), te se bavi diskursom, odnosno mišlju povijesnih subjekata, drugi je kontekstualistički (eksternalni), i odnosi se na političko, društveno i kulturno okruženje. Dokidanje ranije dihotomije može biti jedna od avenija koja vodi u „obećanu zemlju“ interdisciplinarnosti o kojoj uvijek toliko govorimo. Kao važan aspekt novoga uspona discipline intelektualne povijesti pokazuje se konstruktivniji stav prema teorijsko-metodološkoj problematici, gdje je potraga za jedinstvenom (univerzalnom) metodologijom uglavnom ustupila mjesto tendenciji koja adekvatan pristup traži ovisno o specifičnostima pojedinačnoga istraživanja. Dok se monografija bavi širim rasponom problema, u ovomu će izlaganju prije svega biti govora o razvoju ideje jugoslavenstva u kulturno- intelektualnom životu Zagreba tijekom rata, i to paralelnim razmatranjem književnog, likovnog i glazbenog polja. Na temelju toga moguće je korigirati pojedine ranije i donijeti neke sasvim nove zaključke o ovom fenomenu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA