Pregled bibliografske jedinice broj: 1270190
Mikrobiota voli polifenole
Mikrobiota voli polifenole, 2014., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet / Centar za translacijska i klinička istraživanja, Zagreb
CROSBI ID: 1270190 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mikrobiota voli polifenole
(Microbiota likes polyphenols)
Autori
Mandurić, Ana Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet / Centar za translacijska i klinička istraživanja
Mjesto
Zagreb
Datum
15.07
Godina
2014
Stranica
23
Mentor
Verbanac, Donatella
Ključne riječi
mikrobiota , polifenoli, disbioza, probiotici
(microbiota , polyphenols, dysbiosis, probiotics)
Sažetak
Crijevna mikrobiota je naziv za skup organizama koji koloniziraju probavni trakt koju čine anaerobne bakterije, 90%, dok se 10% odnosi na ostale eukariotske organizme (gljivice). Prema tri osnovna simbiotička stanja ravnoteže mikrobiote i domaćina određena su tri osnovna tipa sastava mikrobiote koji se nazivaju Enterotipovima koji nisu strogo odvojeni . Učinci koje ona polučuje mogu se podijeliti na metaboličke i imunološke. Polifenoli su grupa spojeva prirodnih, sintetskih i semisintetskih organskih kemikalija koje sadrže veliki broja fenolnih strukturnih jedinica. Oni su sekundarni metaboliti biljaka u kojima imaju višestruku ulogu , te su nađeni u nekim insektima i rakovima a poznata je njihova uporaba kao boje u tekstilnoj i prehrambenoj industriji. Pripisuju im se antikancerogena, antiteratogena, protuupalna, antimikrobna, antialergijska i mnoga druga svojstva. Određene doze nekih polifenola mogu modificirati sastav mikrobiote tako da potiču ili inhibiraju rast određenih bakterija. Disbioza ili disbalans crijevne mikroflore je pojam koji označava narušavanja prirodne ravnoteže mikroorganizama u probavnom traktu. Specifične disbioze su povezane s pretilim osobama, pacijentima koji boluju od diabetesa tip 2, adolescentima s visokim rizikom za diabetes tip 1, sindromom iritabilnog kolona, upalnim bolestima crijeva, proljev povezan s Clostridium difficile, kolorektalnim karcinomom. Danas sve više istražuju i uvode u kliničku praksu nutritivne sastavnice poput probiotika, prebiotika, simbiotika. Široki spektar pozitivnih učinaka otvaraju mogućnosti snižavanja rizika za neke kronične bolesti konzumacijom namirnica bogatih polifenolima. Zasada se najviše istraživanja provodi s kvercetinom, resverastrolom, katehinima i flavonima iz čaja, kurkuminom, rutinom i sojom. Probioti su pripravci živih mikroorganizama koji imaju pozitivne učinke na domaćina poboljšavajući mu ravnotežu crijevne mikroflore, ojačavajući crijevnu barijeru i poboljšavajući lokalni imunološki odgovor. Mehanizam djelovanja je zasad još nije potpuno jasan, usprkos tome zbog direknog efekta na cijeljenje mukoze probiotici postaju opcija u terapiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Farmacija