Naslov
Utjecaj alfa-lipoične kiseline na parametre upale i oksidacijskog stresa u bolesnica sa skvamoznim intraepitelnim lezijama niskog stupnja
(Effect of alpha-lipoic acid on the parameters of inflammation and oxidative stress in patients with low-grade squamous intraepithelial lesions)

Autori
Grdić Rajković, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
6. Hrvatski simpozij o prevenciji I liječenju početnog raka vrata maternice

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.01.2023. - 28.01.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
alfa-lipoična kiselina, parametri upale i oksidacijskog stresa, skvamozne intraepitelne lezije niskog stupnja
(alpha-lipoic acid ; parameters of inflammation and oxidative stress ; low-grade squamous intraepithelial lesions)

Sažetak
Kronična upala uzrokovana humanim papiloma virusom (HPV) dovodi do pojave skvamoznih intraepitelnih lezija (SIL). Kao jedan od značajnijih kofaktora rizika za progresiju SIL-a do karcinoma prepoznat je oksidacijski stres i upala. Progresija LGSIL-a u viši stupanj djelomično ovisi o prisutnosti čimbenika rizika u koje se ubraja i unos antioksidansa i tvari s protuupalnim učinkom prehranom. Provedene kliničke studije pokazale su da je povećani unos nutrijenata sa snažnim antioksidacijskim, antiviralnim i proupalnim djelovanjem najučinkovitiji u prevenciji progresije LGSIL u viši stupanj odnosno u njegovoj potpunoj regresiji. Alfa-lipoična kiselina (ALA), neesencijalna masna kiselina s brojnim metaboličkim ulogama ubraja se u potentne antioksidanse s izraženim protuupalnim djelovanjem. Primjena ALA kao dodatka prehrane je sigurna, a njezin pozitivni učinak dokazan je u raznim etiologijama. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi da li suplementacija s ALA kod pacijentica s LGSIL-om može usporiti napredovanje i/ili potaknuti regresiju premalignih promjena. Istraživanje je provedeno kao dvostruko slijepa randomizirana placebom kontrolirana studija. U istraživanje je uključeno 100 ispitanica s LGSIL-om koje su nasumično raspodijeljene (blok randomizacija) u dvije ispitivane skupine: tretirana skupina (oralna primjena 600 mg/danu, tri mjeseca) i kontrolna skupina (oralna primjena placeba (pomoćna tvar-rižin škrbom), tri mjeseca). Studiju je završilo 48 ispitanica iz kontrolne skupine i 41 ispitanica iz tretirane skupine. Svim ispitanicama uzorkovan je uzorak venske krvi prije primjene suplementacije (1. točka) i nakon tri mjesece (2.točka). U uzorcima su određeni biljezi oksidacijskog stresa (SOD-aktivnost superoksid dizmutaze, MDA-koncentracija malondialdehida, GSH-koncentracija reduciranog glutationa, FRAP-reduktivni potencijal plazme, ORAC i TEAC – antiradikalni potencijal plazme) i biljezi upale (hsCRP i fibrinogen). Podaci su obrađeni statističkim programom MedCalk te se P<0, 05 smatrala statistički značajnom. Od određenih parametara oksidacijskog stresa samo je vrijednost TEAC-a bila značajno veća u tretiranoj skupini u odnosu na placebo skupinu i u prvoj (P=0, 027) i u drugoj točki mjerenja (P=0, 006). Niti jedan od određivanih parametara nije se statistički značajno razlikovao kada su njihove koncentracije uspoređene između prve i druge točke određivanja unutar placebo skupine kao i unutar tretirane skupine. Primjena ALA nije pokazala značajan učinak na parametre oksidacijskog stresa u žena s LGSIL-om. HsCRP i fibrinogen u prvoj točki mjerenja značajno su veći u tretiranoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu (hsCRP: 1, 77 (0, 82-2, 44) mg/L vs 0, 86 (0, 47-1, 32, P=0, 034 ; fibrinogen: 3, 9 (3, 1-4, 4) g/L vs 3, 3 (2, 4-3, 9) g/L, P=0, 013) dok je u drugoj točki mjerenja vrijednost fibrinogena značajno niža u tretiranoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu (3, 3 (2, 6-3, 8) g/L vs 3, 7 (2, 7-4, 5) g/L, P=0, 044). Nadalje vrijednosti upalnih parametara u kontrolnoj skupini značajno su porasle (hsCRP (1 točka) 0, 86 (0, 47-1, 32) mg/L vs hsCRP (2 točka) 1, 11 (0, 61-1, 98) mg/L, P<0, 001 ; fibrinogen (1 točka) 3, 3 (2, 4-3, 9) g/L vs fibrinogen (2.točka) 3, 7 (2, 7-4, 5) g/L, P<0, 001), dok su se u tretiranoj skupini značajno snizile (hsCRP (1 točka) 1, 77 (0, 82-2, 44) mg/L vs hsCRP (2 točka) 0, 89 (0, 39-1, 68) mg/L, P<0, 001 ; fibrinogen (1 točka) 3, 9 (3, 1-4, 4) g/L vs fibrinogen (2.točka) 3, 3 (2, 6-3, 8) g/L, P<0, 001) nakon primjene ALA. Nakon tromjesečne primjene ALA uočena je značajna spontana regresija LGSIL-a. U tretiranoj skupini ispitanica spontana regresija uočena je u 39 od 41 ispitanice, dok je u kontrolnoj skupini regresija uočena samo kod 4 od 48 ispitanica (OR (95%CI): 0, 005 (0, 001-0, 027), P<0, 001). Suplementacija s 600 mg/danu ALA nije značajno utjecala na smanjenje parametara oksidacijskog stresa. Međutim, utvrđen je značajan učinak ALA na smanjenje upalnih parametara u bolesnica s dijagnosticiranim LGSIL-om. Također je pokazano da uzimanje ALA tijekom tri mjeseca ima značajan pozitivan učinak na oporavak pacijentica s LGSIL-om tj. utvrđen je značajan postotak regresije u tretiranoj skupini (95%).

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA