Naslov
Vukovarski franjevci na početku "dugoga" 19. stoljeća - vrijeme revolucionarnih promjena
(Vukovar Franciscans at the beginning of the "long" 19th century - a time of revolutionary changes)

Autori
Patafta, Daniel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Kronika Franjevačkog samostana u Vukovaru. Knjiga II (1781. - 1826.)

Urednik/ci
Elez, Petar ; Jagodić, Ivica

Izdavač
Državni arhiv u Vukovaru ; Franjevački samostan Vukovar

Grad
Vukovar

Godina
2022

Raspon stranica
XV-XLIII

ISBN
978-953-7980-33-7

Ključne riječi
Vukovar, franjevci, jozefinizam, napoleonski ratovi, restauracija, kroničari, gospodarstvo, politika, vjerski život
(Vukovar, Franciscans, Josephinism, Napoleonic wars, restoration, chroniclers, economy, politics, religious life)

Sažetak
Prijelomni događaj u Europi krajem 18. stoljeća bila je Francuska revolucija 1789. sa svim svojim političkim, društvenim, kulturnim i duhovnim preobrazbama koje su postale baština Europe. Francuska revolucija je revolucionarni izraz novog nazora na svijet, prosvjetiteljstva. U hrvatskim zemljama prosvjetiteljstvo se manifestiralo kao jozefinizam, državni oblik iluminizma obilježenog centralizmom, apsolutizmom i germanizacijom, kao i u radikalnijem obliku u vrijeme kratkotrajne francuske vladavine u dijelovima hrvatskih povijesnih zemalja. Jozefinističko prosvjetiteljstvo je osobito djelovalo na život Crkve, pa čak i na poimanje samog kršćanstva. Ono mijenja ulogu klera i od njega želi učiniti državne službenike, zadužena za moralnu pouku puka i narodnu prosvjetu, a ne za odgoj u vjeri. Redovnički život također je stavljen pod strogu kontrolu države, što je vidljivo iz Kronike franjevačkog samostana u Vukovaru. Bonapartizam je kao izdanak Francuske revolucije 1797. srušio Mletačku republiku, a 1808. Dubrovačku. Vladavinu Venecije nad južnom Hrvatskom nastavila je Austrija odbijajući molbe tek nastalog narodnog pokreta u Dalmaciji da se sjedini s Hrvatskom. Nakon kratkotrajne austrijske uprave u Dalmaciji (1797. - 1805.), Dalmacijom su zavladali Francuzi (1805. - 1813.) i proveli niz političko - socijalnih reformi. Od 1809. njihova je vlast obuhvatila i hrvatske zemlje južno od Save do Jasenovca u uklopila ih u novoosnovane Ilirske provincije. Jozefinističke reforme i francuska osvajanja okrenuli su političke predstavnike u Hrvatskoj prema tješnjoj suradnji s Mađarima. Plemstvo se odlučilo na taj korak kako bi osiguralo svoj povlašteni položaj od mogućeg bečkog centralizma i germanskog apsolutizma. Hrvatska se toliko oslonila na Mađarskui da je pomalo gubila mnoge oblike svoje autonomije te se naposljetku 20-tih godina 19. stoljeća umjesto germanskog centralizma nametnut mađarski nacionalizam. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća u novim društvenim i političkim okolnostima, franjevci i dalje imaju značajnu ulogu kao nosioci programa političkog i crkvenog jedinstva među Hrvatima. Iako je na području Hrvatske i Slavonije jozefinizam dokinuo petnaest franjevačkih samostana i vlastite redovničke škole i odgojne kuće, što je dovelo do opadanja broja članova Reda, a provincije podvrgnute vlasti biskupa i države, franjevci i dalje ostaju bitan kulturni i politički čimbenik hrvatskog društvenog i kulturnog života, do te mjere da im čak i jozefinističke reforme idu na ruku. Povezanost franjevaca s Vukovarom, započeta u vrijeme osmanske vladavine u 17. stoljeću, nastavila se kroz trajnu prisutnost sve do danas. Kronika franjevačkog samostana u Vukovaru, kao i mnoge druge samostanske kronike, više je od svjedoka kontinuiteta franjevačke prisutnosti u gradu na Dunavu, ona je pisani spomenik njihove ucijepljenosti u sve sfere života garda Vukovara. Franjevci vukovarskog samostana i u ovom burnom i prijelomnom razdoblju od 1780. do 1825. godine bilježe lokalnu stvarnost i opće političke i društvene promjene na razine Monarhije i Europe, strpljivo podnose jozefinistička ograničenja i nepravde, kao što i brzo popravljaju i obnavljaju sve ono što je jozefinizam neopravdano dokinuo i nastojao potisnuti u zaborava. Duhovna i kulturna uloga ključnog centra katoličkog identiteta grada Vukovara i Srijemske županije, franjevački samostan, ostaje i danas povijesni orijentir za proučavanje mjesne povijesti i odraza ključnih europskih promjena na jednu manju urbanu cjelinu na granici velike srednjoeuropske Monarhije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA