Naslov
Sinekološko-fitocenološke značajke šumske vegetacije Požeške i Babje gore
(Synecological-phytocoenological research into the forest vegetation of Požeška and Babja Gora (Hills))

Autori
Baričević, Dario

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.11

Godina
2002

Stranica
175

Mentor
Vukelić, Joso

Ključne riječi
sinekološko-fitocenološka istraživanja; Požeška i Babja gora; kitnjakove sastojine; bukove sastojine; multivarijantne analize
(synecological-phytocoenological research; Požeška and Babja Gora (Hills); sessile oak stands; beech stands; multivariate analysis)

Sažetak
U radu su izvršena sinekološko-fitocenološka istraživanja šumske vegetacije Požeške i Babje gore. Istraživano područje kao južni dio slavonskog gorje predstavlja izuzetno vrijedan objekt u vegetacijskoj slici Republike Hrvatske. Bogatstvo i raznolikost biljnih vrsta i šumskih zajednica rezultat je položaja na granici vrlo raznolikih utjecaja. Kitnjakove i bukove sastojine te mješovite kitnjakovo-bukove sastojine rasprostranjene su na velikim površinama u vrlo raznolikim sinekološkim uvjetima i predstavljaju veliku znanstvenu, krajobraznu, zaštitnu, gospodarsku i dr. vrijednost. Na žalost do sada nisu adekvatno istražene i opisane te vrednovane. Pri istraživanjima korištene su klasične fitocenološke metode ciriško-monpelješke škole. Na istraživanome području ukupno su fitocenološki snimljena 204 lokaliteta u sve četiri gospodarske jedinice i u svim oblicima šumske vegetacije. Na osnovi multivarijantne analize podataka, klasterskom analizom, dobiveni su dendrogrami. Zanimljivo je da su sve korištene metode: Single linkage (Nearest neighbour), Complete linkage (Farthest neighbour), Average linkage metoda (UPGMA i WPGMA) i Increment sum of squares method) pokazale međusobno vrlo slične rezultate i iste opće zakonitosti, a isti se podudaraju sa rezultatima sintetske razrade fitocenoloških snimaka te rezultatima pedoloških analiza. Rezultatima ovoga rada jasno su definirane sve zajednica istraživanoga područja, kao i sinekološki čimbenici presudni za pridolazak i rasprostranjenost pojedine zajednice. Određen je njihov sociološki karakter i njihov odnos spram srodnih šuma susjednih područja, kao i njihov sistematski položaj. Zaključno se može reći da su istraživanja pokazala i dokazala svu raznolikost i bogatstvo šuma požeškoga gorja. To dokazuje šest kitnjakovih asocijacija, tri bukove, dvije lužnjakove, crnojohova te cijeli niz njihovih subasocijacija kao i šumske kulture koje nisu bile predmetom istraživanja. Sve ove zajednice su do sada najdetaljnije istražene i opisane, a većina od njih su po prvi puta opisane na istraživanome području (npr. Vicio oroboidi-Fagetum sylvaticae, Festuco drymeiae-Fagetum sylvaticae, Festuco drymeiae-Carpinetum betuli, Querco-Castaneetum, Lathyro-Quercetum petraeae).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA