Naslov
Prikaz slučaja: Dugogodišnje praćenje i liječenje pretilog pacijenta s multimorbiditetima u ambulanti liječnika obiteljske medicine
(Case report: Long-term follow-up and treatment of an obese patient with multimorbidity in general practice)

Autori
Kurevija, Tomislav ; Šojat, Dunja ; Pirić, Marko ; Kurevija, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka XIV. Kongresa Društva nastavnika opće/obiteljske medicine / Katić, Milica ; Vučak, Jasna - Zagreb : Redak, 2023, 206-207

Skup
XIV. Kongres društva nastavnika opće/obiteljske medicine

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 30.03.2023. - 02.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
komorbiditeti, liječnici obiteljske medicine, pretilost
(Comorbidity, Obesity, General Practitioners)

Sažetak
Uvod s ciljem: Pretilost je kronična metabolička bolest karakterizirana prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu, a suvremeni način života pridonosi nastanku globalne epidemije koja je postala jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti. Hrvatska ima najveću prevalenciju preuhranjenosti i debljine u EU. Cilj prikaza slučaja je podsjetiti na važnost uloge liječnika obiteljske medicine u dijagnosticiranju i liječenju pretilosti. Prikaz slučaja: Pacijent, 51 godinu, živi u inozemstvu. Oženjen, otac jednog djeteta, umirovljenik, po zanimanju radnik u ratarstvu. Prosječne antropološke mjere tijekom godina: visina: 186 cm, tjelesna masa: 166 kg, ITM ≥ 50 kg/m2, opseg struka: 147 cm. Nepušač, alkohol ne koristi, urednog apetita. Stolica uredna, nikturija (do 3 puta). Iz fizikalnog statusa na donjim ekstremitetima venski varikoziteti i hipostatski dermatitis, uredne periferne pulzacije. Majka bolovala od arterijske hipertenzije, tipa 2 šećerne bolesti, Addisonove bolesti, nefrolitijaze te pretilosti. Preminula u 56. godini. Otac bolovao od arterijske hipertenzije, tipa 2 šećerne bolesti, imao prijelom potkoljenice kompliciran Sudeckovim sindromom. Preminuo s 50-ak godina od iznenadne srčane smrti. Sestra također pretila. Pacijent je od djetinjstva povišene tjelesne mase, liječi se po psihijatru zbog depresije i PTSP-a. Postavljena dijagnoza Pickwick sindroma. S 34 godine, uočena pojava proteinurije i hematurije, dijagnosticirana hipertenzija i tip 2 šećerne bolesti, uključena terapija. S 37 godina dijagnosticiran antifosfolipidni sindrom. Tada prvi puta hospitaliziran, učinjene laboratorijske analize (povišene vrijednosti GUK-a, HbA1c, GGT, ukupnog i LDL kolesterola te triglicerida) te je učinjena radiološka obrada. Sljedećih 5 godina pacijent se nije javljao svom liječniku, osim naručivanja terapije. Hospitaliziran zbog pogoršanja stanja, u 42. godini, korigirana terapija i uveden liraglutid. Verificirana kronična bubrežna bolest. Vrijednosti HbA1c i glukoze na tašte u samokontroli bile su zadovoljavajuće, a nakon proteka od 5 godina dolazi do pogoršanja glikemije i dodatnog pogoršanja renalne funkcije UZV abdomena pokazao lipemične naslage na jetri, gušterači i bubrezima. Neurolog postavlja dijagnozu dijabetičke polineuropatije. Uz antihipertenzivnu terapiju uključena terapija aspart inzulinom pred obroke, degludek inzulinom navečer ; acetilsalicilna kiselina 100 mg, atorvastatin 20 mg, fenofibrat 145 mg. Zbog pozitivnih promjena u privatnom životu, pacijent izrazito promijenio svoje životne navike. U nekoliko godina smršavio oko 30 kg, bilježi se poboljšanje bubrežne funkcije, lipidograma i glikemije. Preporučeno u terapiju uvesti semaglutid, a indicirano je i uvođenje SGLT2 inhibitora zbog kronične bubrežne bolesti i tipa 2 šećerne bolesti. Konzultiraju se endokrinolozi, kardiolozi, nefrolozi, oftalmolozi, psihijatri, a planira se i obrada somnologa. Rasprava: Pacijentu s debljinom treba pristupiti sveobuhvatno. Važno je debljinu prepoznati putem motivacijskog razgovora, procijeniti razloge debljanja, eventualne postojeće komplikacije koristeći se anamnezom, fizikalnim pregledom, izračunom indeksa tjelesne mase i opsegom struka, laboratorijskim pretragama i daljnjim specijalističkim pregledima ako su indicirani. Preporučiti treba individualizirani plan koji uključuje promjenu prehrambenih navika, tjelesnu aktivnost, psihološku pomoć, farmakoterapiju i barijatrijsku kirurgiju uz postavljanje ciljeva i redovito praćenje. Zaključak: Liječnici obiteljske medicine imaju ključnu poziciju u pružanju podrške i koordiniranju liječenja pretilih pacijenata, a posebnu ulogu zauzimaju u ranoj dijagnozi, savjetovanju i uvođenju farmakoterapije, ali i upućivanju pacijenata na konzultacije zbog korištenja invazivnih intervencija te praćenju liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA