Naslov
Rađanja u Hrvatskoj od 2000. do 2020.
(Births in Croatia from 2000. to 2020.)

Autori
Zlatar, Ana Maria

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za geografiju

Mjesto
Zadar

Datum
08.07

Godina
2022

Stranica
39

Mentor
Graovac Matassi, Vera

Ključne riječi
rađanja ; rodnost ; Hrvatska ; fertilitet ; izvanbračna rađanja
(births ; birth rates ; Croatia ; fertility ; extramarital births)

Sažetak
Glavni cilj ovog diplomskog rada je analiza pokazatelja rodnosti u Hrvatskoj kroz razdoblje od 2000. do 2020. godine. Od pokazatelja rodnosti kroz rad se promatraju kretanja broja rođenih, opće stope rodnosti, stope ukupnog fertiliteta te kretanja specifičnih stopa fertiliteta prema dobi majke. Kroz rad, provedena je i analiza rađanja prema obrazovnoj razini majke kao i analiza izvanbračnih rađanja, a utvđena je i prosječna dob rađanja prvog djeteta. Koristili su se podaci Državnog zavoda za statistiku te podaci Eurostata. Analizirana demografska kretanja potkrijepljena su tabličnim i grafičkim prikazima radi lakšeg razumijevanja pojava. Dobiveni rezultati ovog istraživanja ukazuju na nastavak negativnih demografskih procesa i trendova koji su stanovništvo Hrvatske zahvatili još u prošlom stoljeću. Uočava se i dalje smanjivanje ukupnog broja stanovnika kao i smanjivanje fertiliteta odnonsno sve je manje rođenih. Promjene koje su zahvatile suvremeno društvo među kojima je sve duže obrazovanje žena kao i njihova posvećenost karijeri, dovele su do odgađanja sklapanja braka kao i odgađanja rađanja prvog djeteta. Time dolazi do pomicanja dobne granice rađanja odnosno žene rađaju u sve kasnijoj životnoj dobi, a tada je njihova reproduktivna moć sve slabija. Zbog toga mnogi parovi svoje fertilno razdoblje završe bez ili s manje djece nego što su to željeli na početku razdoblja što posljedično dovodi do pada stope fertiliteta. Promjene koje su se dogodile dovele su i do promijene vrijednosti glede braka i obitelji te je stoga prisutno sve više novih oblika obitelji koji ne uključuju bračnu zajednicu. S obzirom na to može se uočiti porast izvanbračnih rađanja u Hrvatskoj. Kako bi se ublažili navedeni demografski trendovi potrebno je primjenjivati aktivnu demografsku politiku. Posebna pozornost trebala bi se posvetiti provedbi obiteljske politike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Geografija

POVEZANOST RADA