Naslov
Geopolitika strateške korupcije i ciljanih sankcija
(The Geopolitics of strategic corruption and targeted sanctions)

Autori
Popović, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Hrvatski politološki razgovori 2022. Autokracije i demokracije: rat i mir

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 04.11.2022. - 05.11.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
ciljane sankcije, strateška korupcija, autokracije, demokracije, SAD, Kina, Rusija
(targeted sanctions, strategic corruption, autocracies, democracies, the US, China, Russia)

Sažetak
Jačanjem napetosti između SAD-a i Kine, kao i NATO-a i Rusije, u javnosti i stručnoj literaturi se sve češće govori o „novom hladnom ratu“ i polarizaciji na demokratski i autoritarni svijet. Međutim, ovaj rat nije niti „hladan“, niti ideološki, niti se može objasniti u terminima polarnosti u strogo teritorijalnom smislu. U posljednjih desetljeće i pol globalno uzmicanje demokracija i jačanje autoritarnih režima mnogo duguje učinkovitosti „strateške korupcije“ Kine i Rusije, koje hibridnim metodama korupcijskog djelovanja urušavaju institucije demokratskih društava i šire svoju političku moć i utjecaj. Od 2016. demokratski Zapad predvođen SAD-om borbu protiv korupcije vodi „ciljanim sankcijama“ protiv državnih i nedržavnih osoba, organizacija i kompanija. Bidenova administracija je prva koja je korupciju prepoznala kao opasnost za nacionalnu i međunarodnu sigurnost od najvišeg značaja, te ciljane sankcije prometnula u glavno vanjsko političko oružje. Međutim, nameće se nekoliko (geo)političkih dvojbi koje ovaj referat razmatra. Prvo, nedjelotvornost sankcija, koja daje manevarski prostor pogođenim akterima (npr. kompanije mogu potražiti alternativna tržišta itd.), a što može dovesti do potpuno novog geopolitičkog preslagivanja snaga. Baš zato što „ciljaju“ određene entitete potencijalno mogu dovesti do kontraproduktivne reteritorijalizacije (trenutno je američkim sankcijama pogođeno 50 zemalja s oko 27% svjetskog BDP-a). Drugo, sankcije su još od 1919. osmišljene kao sredstvo odvraćanja agresije. Njihova je primjena ili u potpunosti neučinkovita ili vodi u totalni ekonomski rat s nesagledivim posljedicama. Demokratski svijet, kojemu je stabilnost međunarodno-pravnog poretka odlučujuća, sve većom primjenom sankcija ulazi u sivu zonu pravno neodređenog stanja između rata i mira, pravne sigurnosti i prirodnog stanja. Treće, kao i sa svim koncepcijskim racionalizacijama u teorijama međunarodnih odnosa, demokratskoautoritarna dihotomija ima posebnu namjenu oblikovanja političke svijesti i mobilizacije javnosti. Postavlja se pitanje, koliko je svrha trenutnih sankcija obrana demokracija, a koliko geopolitičko pozicioniranje moći i kontrole globalizacijskih tokova informacija i kapitala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA