Naslov
Utjecaj folijarnih gnojidbenih tretmana na osnovni kemijski sastav mošta i baznog vina cv. Malvazije istarske (Vitis vinifera L.)
(The effect of foliar fertilization treatments on the basic chemical composition of must and base wine cv. Istrian Malvasia (Vitis vinifera L.))

Autori
Peršurić Palčić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.12

Godina
2022

Stranica
95

Mentor
Herak Ćustić, Mirjana

Ključne riječi
Malvazija istarska, folijarni tretman, bazno vino, pjenušavo vino, pH vrijednost, ukupna kiselost, organske kiseline
(Istrian Malvasia, foliar treatment, base wine, sparkling wine, pH value, total acidity, organic acids)

Sažetak
'Malvazija istarska' (Vitis vinifera L.) jedna je od najznačajnijih bijelih sorata u Hrvatskoj. Njezina kvaliteta prepoznata je kako u Hrvatskoj, tako i šire, stoga se domaći proizvođači sve češće odlučuju za ovu sortu. Razvojem tehnologije i sve većom potražnjom tržišta za pjenušavim vinima, raste i interes lokalnih proizvođača za proizvodnjom pjenušca od 'Malvazije istarske'. Mošt za proizvodnju baznoga vina za pjenušce po svom sastavu treba zadovoljavati svojstva kao što su niža pH vrijednost i koncentracija šećera, te viša ukupna kiselost s većim udjelom vinske kiseline, naspram jabučne. S obzirom na to da se 'Malvazija istarska' uzgaja pretežito u Istri, gdje je klima mediteranska, a najzastupljenije tlo crvenica, teško je zadovoljiti sva navedena svojstva potrebna za proizvodnju baznoga vina, posebice u suhim i vrućim godinama. Poznato je da sastav i dostupnost minerala iz tla ima značajan utjecaj na kemijski sastav mošta. Posebno je to važno za dostupnost kalija, za koji je dokazano da utječe na porast pH vrijednosti mošta i smanjuje koncentraciju ukupne kiselosti što ima nepovoljan utjecaj na kakvoću baznog vina. Također višak kalija često blokira usvajanje magnezija, te dolazi do njihovog nepovoljnog međuodnosa. Kako nedostatak vode tijekom vegetacije može usporiti i smanjiti dostupnost minerala, posebice magnezija bitnog za proces fotosinteze, a time i utjecati na kvalitetu baznoga vina, folijarna gnojidba jedan je od načina da se taj nedostata nadoknadi. Unatoč ovim važnim saznanjima mali broj autora se bavio istraživanjima utjecaja folijarne gnojidbe na sastav i kvalitetu baznoga vina u proizvodnji pjenušca, stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi utjecaj folijarne gnojidbe na količinu biogenih elemenata i suhu tvar u lišću vinove loze, te na svojstva mošta (ukupnu kiselost, organske kiseline, pH vrijednost, koncentraciju šećera) i baznoga vina (alkohol, ukupni suhi ekstrakt, pepeo, pH vrijednost, ukupnu kiselost, hlapljivu kiselost). Istraživanje je uključivalo četiri gnojidbena tretmana (T1, T2, T3 i T4) u tri repeticije. Pokus je bio postavljen po slučajnom bloknom rasporedu (RCBD) na sorti 'Malvazija istarska', podloga SO4, kroz dvije godine (2013. i 2014.). Tretmani su bili: T1 - NPK, T2 - NPK + Agromag (6 % MgO), T3 - NPK + Agromag + Fosforo (30 % P205) i T4 - NPK + Agromag + Fosforo + Bio Prot). Dobiveni rezultati ukazuju na postojanje značajanog utjecaja gnojidbenih tretmana na količinu kalija, kalcija, magnezija, željeza, cinka i bakra u lišću 2013., te kalija 2014. godine. Najveći utjecaj na smanjenje kalija u obje godine istraživanja imao je tretman T2 odnosno tretman magnezijem. Pozitivan utjecaj folijarnih tretmana na koncentraciju šećera, pH vrijednost i ukupnu kiselost mošta zabilježen je u 2013. godini, te na pH vrijednost i koncentraciju šećere u 2014. godini. Viši udio vinske kiseline i najniži udio jabučne kiseline imali su tretmani T3 i T4 u obje godine. Istraživanjem je utvrđena pozitivna korelacija između suhe tvari s pH vrijednosti i prinosom, te kalija i kalcija s ukupnom kiselosti u sušnoj 2013. godini. U vlažnoj 2014. godini utvrđena je pozitivna korelacija ukupne kiselosti i kalija, te negativna ukupne kiselosti i magnezija, što dodatno upućuje da je međuodnos kalija i magnezija za vinovu lozu bitniji od njihovih apsolutnih količina. Iako nije utvrđen značajan utjecaj tretmana na kemijski sastav baznoga vina, iz dobivenih rezultata vidljiv je trend opadanja pH vrijednosti i rasta ukupne kiselosti 2013. godine, te trend rasta ukupnog suhog ekstrakta u obje godine. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da postoji povoljan utjecaj gnojidbenih tretmana na svojstva mošta i baznoga vina, a kako su se u istraživanju koristile minimalne doze preporučene od proizvođača za pojedina folijarna gnojiva, ostaje mogućnost daljnjih istraživanja. Dobiveni rezultati mogli bi biti znanstveni temelj pri dizajniranju folijarnih gnojidbenih tretmana u vinogradima sličnih agroekoloških karakteristika, gdje se grožđe ciljano koristi za proizvodnju pjenušavog vina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA