Naslov
Klinički značajan depresivni poremećaj u adolescenciji; Studija presjeka dviju hrvatskih županija
(Clinically significant depressive disorder in adolescence; Cross-sectional study of two Croatian counties)

Autori
Krnić, S ; Vuk Pisk, S ; Romac, D ; Tripković, M.

Izvornik
Psychiatria Danubina (0353-5053) 26 (2014), 3; 428-434

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
depresija ; adolescenti ; regionalne razlike
(depression ; adolescents ; regional differences)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi postoji li razlika u intenzitetu depresije, suicidalnosti i izraženosti kliničkih obilježja kod adolescenata u dvije različite regije Krapinsko-zagorske (KZ) i Splitsko-dalmatinske (SD). Ispitanici i metode: Istraživanje je osmišljeno kao deskriptivni presjek, uzorak se sastojao od 200 adolescenata, po 100 iz svake regije, u dobi od 16-18 godina, iz različitih srednjih škola. Istraživanje su proveli psihijatri u Splitu i Krapini, gdje gravitira školska populacija Splitsko-dalmatinske i Krapinsko-zagorske županije. Za procjenu depresije korištena je Hamiltonova skala za ocjenjivanje depresije s 21 česticom, što se pokazalo u kliničkoj praksi. Za uključivanje u studiju, između ostalih parametara, sudionici su trebali zadovoljiti kriterij da je depresija klinički značajna (19 ili više bodova na HAMD-21). Rezultati: Dobiveni podaci ukazuju na statistički značajnu razliku u intenzitetu depresije između dviju regija (p<0, 001). Nije bilo razlike u suicidalnim impulsima. Izraženost kliničkih obilježja između adolescenata u tim regijama uglavnom nije pokazala značajnu razliku, osim što su bili krivnja (p=0, 001), neuspjeh u planu rada i aktivnostima (p=0, 000) i paranoidne ideje (p=0, 013). značajno izraženiji u adolescenata Krapinsko-zagorske županije, a poremećaji spavanja (p<0, 001) u adolescenata Splitsko-dalmatinske županije. Zaključci: Može se zaključiti da depresija, suicidalnost i velik dio kliničkih obilježja više ovise o razvojnoj dobi, odnosno turbulentnom razvoju adolescenta, nego o regionalnim razlikama, iako u manjoj mjeri na izraženost kliničkih obilježja mogu utjecati milje, stil života, obiteljska dinamika i obrazovni postupci, koji mogu djelomično utjecati na izraženost kliničkih obilježja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA