Pregled bibliografske jedinice broj: 1268944
Osnutak i djelovanje Lige protiv tuberkuloze u Osijeku (1926. –1941.)
Osnutak i djelovanje Lige protiv tuberkuloze u Osijeku (1926. –1941.) // Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti
Osijek, Hrvatska, 2023. (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1268944 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Osnutak i djelovanje Lige protiv
tuberkuloze u Osijeku (1926. –1941.)
Autori
Valentina Kezić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.04.2023. - 21.04.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Osijek, Liga protiv tuberkuloze, Prokopije Uzelac, Branko Muačević
Sažetak
Razvoj industrijalizacije, urbanizacije, migracije stanovništva u veće urbane sredine, neodgovarajući način stanovanja, zgusnutost stanovništva, siromaštvo i neznanje sve su više pogodovale širenju tuberkuloze (sušice) tijekom devetnaestog i prve polovice 20. stoljeća. Ona tada nije predstavljala samo medicinski već i društveni problem. Borba protiv tuberkuloze u Hrvatskoj temeljila se do 1920. godine na ambulantnom liječenju, kućnim posjetima i boravku u lječilištima. Tek osnivanjem Odjela za tuberkulozu pri Zakladnoj bolnici u Zagrebu, Antituberkuloznog dispanzera, Instituta za tuberkulozu, Društva za suzbijanje tuberkuloze i liga protiv tuberkuloze širom Hrvatske početkom 1920-ih započinje i institucionalna borba protiv tuberkuloze. Osim kurativne uloge spomenute su institucije imale i prosvjetnu ulogu kako bi ju što uspješnije suzbile. Liga protiv tuberkuloze u Osijeku, kao jedna od podružnica nacionalne organizacije, osnovana je 1926. godine. U okviru svog djelovanja odredila je nekoliko zadaća. One su, između ostaloga, podrazumijevale upoznavanje prilika u kojima živi narod, popravljanje higijenskih prilika u selu i gradu, na dobrovoljačkim kolonijama, osnivanje ambulanti, podizanje higijenskih bunara, asanacijske radove u suradnji s Domom narodnog zdravlja, nadziranje zakonskih odredbi u pogledu zahoda, dvorišta i bunara kako bi se što pravilnije provele, posvećivanje sanitarnim prilikama u raznim industrijskim poduzećima, posredovanje kod inspekcije rada kako bi se uklonili nedostaci i izvele preinake u skladu sa socijalnom medicinom i higijenom, iniciranje podizanja školskih kuhinja u suradnji s mladeži Crvenog križa kako bi se poboljšala učenička prehrana i brojne druge. Zajedno s Ligom djelovale su i mjesne organizacije na čijem su se čelu nalazili liječnici, učitelji i svećenici. Oni su trebali obavještavati narod usmeno i pismeno o prirodi i opasnostima tuberkuloze i načinu očuvanja od nje, pronalaziti tuberkulozne bolesnike i upućivati ih na pravovremeno i pravilno liječenje, osnivati zdravstvene katastre za svaku kuću, uklanjati higijenske nedostatke, nadzirati higijenske prilike u javnim zgradama, školama, vojarnama i radionicama te prikupljati točne statističke podatke o oboljenju i umiranju od tuberkuloze. Služeći se ponajprije arhivskom građom, u izlaganju će, osim o načinima provođenja i (ne)uspješnosti Liginih zadaća, biti riječi i o njezinim obrazovnim aktivnostima, članovima poput Branka Muačevića i Prokopija Uzelca, njihovoj ulozi u suzbijanju tuberkuloze na području Osijeka, kao i o istoimenom časopisu koji je počeo izlaziti početkom 1930-ih.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
