Naslov
Prostorni prijedložno-padežni izrazi u hrvatskome jeziku
(Spatial Prepositional Phrase in Croatian Language)

Autori
Stjepanović, Ema

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
22.07

Godina
2022

Stranica
53

Mentor
Bašić, Marijana

Ključne riječi
hrvatski standardni jezik ; padeži ; prijedlozi ; prostorni prijedložno-padežni izrazi
(cases ; Croatian standard language ; preposition ; spatial prepositional-case expressions)

Sažetak
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi koji služe kao dopuna padežnom sustavu i obično se nalaze ispred riječi u padežnom obliku te izriču međusobni odnos predmeta, bića i pojava. S ostalim vrstama riječi prijedlozi čine bitan dio gramatike odnosno sintakse hrvatskoga standardnog jezika. U teorijskom dijelu rada raspravlja se o definiranju prijedloga, podjelama prijedloga, a potom se objašnjava izricanje prostora prijedložno-padežnim izrazima. U drugome dijelu rada prikazuje se provedeno istraživanje o proizvodnji prostornih prijedložno-padežnih izraza dviju skupina ispitanika. U istraživanju je sudjelovalo 75 ispitanika – slučajnim je odabirom izdvojeno po 30 odgovora ispitanika iz Zadra i iz Vukovara. Istraživanje se provodilo preko upitnika u kojemu se nalazilo šesnaest rečenica koje je trebalo nadopuniti odgovarajućim padežnim oblikom zadanoga ugostiteljskog objekta. Prikazani su rezultati svih ispitanika, a zatim su se odgovori raščlanjivali prema sljedećim kriterijima: rod naziva, podrijetlo naziva, struktura naziva, prijedlog koji upravlja padežnim oblikom i sklonidbena vrsta zadanih pojavnica. Cilj je istraživanja bio utvrditi postoji li razlika pri proizvodnji padežnih oblika u prostornim prijedložno-padežnim konstrukcijama u kojima su prisutna jednočlana i dvočlana imena ugostiteljskih objekata s područja grada Vukovara i Zadra te dolazi li do odstupanja od norme hrvatskoga standardnog jezika. Svrha je istraživanja utvrditi i objasniti najčešće pogrješke ispitanika pri proizvodnji prijedložno-padežnih izraza, a pokušat će se objasniti i razlike između ispitanika iz Vukovara i ispitanika iz Zadra pri proizvodnji zadanih konstrukcija. Rezultati istraživanja potvrdili su razliku između dviju skupina ispitanika. Pri proizvodnji prostornih prijedložno-padežnih izraza uspješniji su bili ispitanici iz Vukovara. Najveća se razlika uočila pri proizvodnji konstrukcija s akuzativom i lokativom gdje u većini slučajeva ispitanici iz Zadra pogrješno proizvode konstrukciju te rabe genitiv. Da bi se zaključci mogli smatrati reprezentativnima, potrebno je ponoviti istraživanje na većem uzorku ispitanika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA