Pregled bibliografske jedinice broj: 1268661
DIGITALIZACIJA ZDRAVSTVA - DILEME I ZAKONODAVNI OKVIR
DIGITALIZACIJA ZDRAVSTVA - DILEME I ZAKONODAVNI OKVIR // DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA - Zbornik radova sa XV. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica u suradnji s International Federation of Environmental Health / Toth, Ivan (ur.).
Velika Gorica: Veleučilište Velika Gorica, 2022. str. 357-366 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1268661 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
DIGITALIZACIJA ZDRAVSTVA - DILEME I ZAKONODAVNI OKVIR
(DIGITALIZATION OF HEALTHCARE - DILEMMAS AND LEGISLATIVE FRAMEWORK)
Autori
Čolak, Kruno ; Gregurić-Bajza, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA - Zbornik radova sa XV. Međunarodne znanstveno-stručne konferencije u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica u suradnji s International Federation of Environmental Health
/ Toth, Ivan - Velika Gorica : Veleučilište Velika Gorica, 2022, 357-366
Skup
15. Međunarodna znanstveno-stručna konferencija Dani kriznog upravljanja
Mjesto i datum
Velika Gorica, Hrvatska, 26.10.2022. - 27.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
digitalizacija, dileme, kibernetički napadi, zdravstveni sustav
(digitalization, dilemmas, cyberattacks, healthcare system)
Sažetak
Digitalizacija zdravstva i dolazak digitalnog zdravlja uvelike pomažu svim dionicima zdravstvenog procesa, liječnicima, medicinskom osoblju, pacijentima i zdravstvenim sustavima. Pandemija COVID-19 ubrzala je uvođenje digitalizacije zdravstva i pokazala prednosti koje digitalna transformacija zdravstva nudi u situacijama koje nosi pandemija koja ograničava kretanje zbog svoje velike viroznosti, a time i pristup zdravstvenoj skrbi. Digitalni alati koji se nude zdravstvu kako bi bilo što efikasnije, kao na primjer telemedicina, mobilno zdravstvo, umjetna inteligencija, digitalni medicinski karton, digitalizacija medicinskih uređaja, razmjena podataka, rad na daljinu, daju zdravstvenom sustavu bolju efikasnost, a sustav pacijentima bolju zdravstvenu skrb. To je oštrica koju treba razvijati i nadograđivati, jednom riječju brusiti. S druge strane, digitalizacijom zdravstvene organizacije postaju sve ranjivije i podložnije kibernetičkim napadima, koji svakodnevno prijete normalnom radu zdravstvenih organizacija, ugrožavaju privatne podatke, ali i živote pacijenata. To je druga strana oštrice koju treba što je više moguće otupjeti i na taj način zaštititi zdravstveni sustav od negativne strane digitalne transformacije, a uzeti sve prednosti koje pomažu zdravstvenom sustavu, liječnicima i pacijentima. Uz pomoć informatičkih alata koji mogu pomoći u zaštiti od napada jedna od najbitnijih komponenti su ljudi, tj. ljudski faktor, od liječnika, medicinskog osoblja, administracije do pacijenata. U radu se elaborira kritički osvrt na nužnost dizanja svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti u javnom sektoru s naglaskom na zdravstveni sustav. Kroz rad je ukazano na vrijednost podataka koje posjeduje zdravstveni sustav kroz digitalizirane podatke o pacijentu, povijest bolesti, snimke, recepte te vrijednost istih na crnom tržištu. Kroz obradu osnovnih pojmova spoznat ćemo najčešće vrste napada te koliku štetu mogu nanijeti kibernetički napadi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pravo, Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Veleučilište s pravom javnosti Baltazar Zaprešić