Pregled bibliografske jedinice broj: 1268460
Srednjovjekovna latinička i glagoljička epigrafija Rogovske opatije. Komparativni pristup
Srednjovjekovna latinička i glagoljička epigrafija Rogovske opatije. Komparativni pristup // Fenomen glagoljice. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Fenomen glagoljice održanoga u Biogradu i Zadru, 12. i 13. svibnja 2017. / Došen, Božo ; Lisac, Josip (ur.).
Biograd : Zadar: Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Grad Biograd na Moru, 2022. str. 87-116
CROSBI ID: 1268460 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Srednjovjekovna latinička i glagoljička epigrafija
Rogovske opatije. Komparativni pristup
(Medieval Latin and Glagolitic Epigraphy of the
Benedictine Rogovo Abbey. Comparative approach)
Autori
Galović, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Fenomen glagoljice. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Fenomen glagoljice održanoga u Biogradu i Zadru, 12. i 13. svibnja 2017.
Urednik/ci
Došen, Božo ; Lisac, Josip
Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Grad Biograd na Moru
Grad
Biograd : Zadar
Godina
2022
Raspon stranica
87-116
ISBN
978-953-247-181-6
Ključne riječi
Hrvatska, Dalmacija, srednji vijek, srednjovjekovna latinička epigrafija, srednjovjekovna glagoljička epigrafija, Rogovska opatija (Samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu potom Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu), komparativni pristup
(Croatia, Dalmatia, Middle Ages, Medieval Latin epigraphy, Medieval Glagolitic epigraphy, Benedictine abbey of Rogovo (Monastery of St John the Evangelist in Biograd, later Monastery of Saints Cosmas and Damian on the island of Pašman / Ćokovac hill, near Tkon), comparative approach)
Sažetak
Srednjovjekovna latinička i glagoljička epigrafička baština benediktinske Rogovske opatije (prvotno Samostan Sv. Ivana Evanđelista u Biogradu potom Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) unatoč različitim povijesnim okolnostima i nedaćama dobro se očuvala te zaslužuje poseban tretman, interdisciplinarnu obradu i publiciranje. Benediktinsko sakralno zdanje na Ćokovcu sačuvalo je vrijedne latiničke epigrafičke spomenike zreloga srednjovjekovlja (posebice 14. stoljeća). No, na Ćokovcu nema ni jednoga starijeg glagoljičkog natpisa ili grafita. Svi su manje-više datirani razdobljem od sredine 15. do 18. stoljeća. Valja posebno naglasiti da je ova baština našla svoj odraz u djelima istraživača različitih znanstvenih usmjerenja i specijalizacija: od Danijela Farlatija, Franje Račkoga, Carla Federica Bianchija, Giuseppea Alačevića, Šime Ljubića, Frane Radića, Luke Jelića, Odorika Badurine, Františeka Pechuške do Emila Hilje, a posebice u Ivana Ostojića i Ive Petriciolija, dok je glagoljičke maestralno obradio Branko Fučić, a na njegovim rezultatima jezične pak opservacije iznio Vedran Žužak. Nakana je ovog rada u osnovnim crtama interdisciplinarnim i komparativnim putem predstaviti ovu spomeničku baštinu – jedine i danas živuće muške benediktinske redovničke zajednice koja je u utemeljenja u ranom srednjem vijeku kao kraljevska zadužbina – samostan (monasterium regale). Dva će se natpisa (jedna latinski i jedan hrvatskoglagoljički) zasebno podrobnije prikazati i komparirati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Summary: Medieval Latin and Glagolitic epigraphic
heritage of the Benedictine Abbey of Rogovo (first
the Monastery of St. John the Evangelist in
Biograd, then St. Cosmas and Damian on the hill
Ćokovac near Tkon on the island of Pašman) despite
various historical circumstances and misfortunes,
has been well preserved. It deserves special
treatment, interdisciplinary elaboration and
publishing. The Benedictine sacral building on
Ćokovac has preserved valuable Latin epigraphic
monuments of the High Middle Ages (especially the
14th century). However, there is no older
Glagolitic inscription or graffiti on Ćokovac. All
are more or less dated to the period from the
middle of the 15th to the 18th century. It should
indeed be emphasised that this heritage is
reflected in the works of researchers of various
scientific fields and specialisations: from
Daniele Farlati, Franjo Rački, Carlo Federico
Bianchi, Giuseppe Alačević, Šime Ljubić, Frane
Radić, Luka Jelić, Odorik Badurina, František
Pechuška and Emil Hilje, particularly in Ivan
Ostojić and Ivo Petricioli, while Branko Fučić
masterfully dealt with Glagolitic writing, and on
his results, however, Vedran Žužak made linguistic
observations. This paper intends to present this
monumental heritage in an interdisciplinary and
comparative way - the only surviving male
Benedictine religious community founded in the
early Middle Ages as a royal endowment - a
monastery (monasterium regale). Two inscriptions
(one in Latin and one in Croatian Glagolitic) will
be presented and compared in detail. Partially
analysed and compared epigraphic heritage of the
Abbey of Rogovo clearly bears witness, among other
things, to the high written culture nurtured in
this religious building, the culture of recalling
and remembering important events in the history of
this abbey, and not only in writings, documents
and codices but also on a hard - stone ground.
Such a statement is equally valid for the Latin
and Croatian, i.e. Latin and Glagolitic epigraphy
of these Benedictines. However, it is also
indicative of the liturgy. All Latin inscriptions
date to the end of the 14th century, and from the
first half of the 15th century, they appeared in
Glagolitic, except for the inscription from the
19th century, but which originated from the
observed horizon and life of this abbey (when it
actually ended). Namely, this abbey was initially
Latin and used the Roman service in Latin. Still,
from the 15th century, it became Glagolitic and
began to use the “Roman Old Slavonic” or, recently
called the “Roman Croatian Glagolitic” liturgy.