Naslov
Književna višejezičnost i hrvatsko renesansno pjesništvo na talijanskom jeziku
(Literary Polyglottism and Croatian Renaissance Poetry in Italian)

Autori
Treska, Borna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Colloqvivm Marvlianvm XXXIII

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 21.04.2023. - 22.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
književna višejezičnost, renesansno pjesništvo, metode i modeli, Dalmacija, Dubrovnik, Frano Čale
(literary polyglottism, Renaissance poetry, methods and models, Dalmatia, Dubrovnik, Frano Čale)

Sažetak
U središtu interesa mojega izlaganja bit će dubrovačko i dalmatinsko renesansno pjesništvo na talijanskom jeziku. Njemu ću se posvetiti kao jednom od odvjetaka složene renesansne književne kulture Dubrovnika i Dalmacije, čijoj se višejezičnosti, jednoj od temeljnih joj komponenti, u ranijoj literaturi često pristupalo selektivno ili s negativnim predznakom unatoč činjenici da je hrvatsko ranonovovjekovlje bilo trojezično, odnosno da se književnost stvarala i na hrvatskom, i na talijanskom, i na latinskom jeziku. Tim trima jezičnim komponentama raniji proučavatelji nisu pristupali ravnopravno, ponekad i zbog političkih razloga. Privilegiranje književnosti na hrvatskom u drugi je plan potisnulo književnost na talijanskom, dok je stvaralaštvo na latinskom manje stradalo u usporedbi s talijanskim. Unutar takva šireg okvira u prvom ću dijelu izlaganja, polazeći od važne studije Frana Čale o Sabu Bobaljeviću, iz teorijsko-metodološke perspektive prikazati dosadašnje modele proučavanja domaćeg renesansnog pjesništva na talijanskom jeziku, pa i hrvatske renesansne književnosti na talijanskom uopće, o kojima su raniji istraživači bez razrađenih teorijskih i metodoloških oslonaca često donosili neutemeljene sudove. U drugom dijelu izlaganja zanimat će me kako su se ti modeli razvijali nakon Čaline studije, koja je upozorila na manjkavosti prethodnih pristupa, odnosno koliko su stari modeli proučavanja još produktivni, jesu li u novije doba zadržane određene teorijske i metodološke konstante iz starih modela, u čemu se današnji pristupi primiču starima, a u čemu odmiču od njih, razlikuju li se starija i novija domaća i strana literatura u pristupu književnoj višejezičnosti na prostorima renesansne Dalmacije i Dubrovnika, koje je mjesto književno stvaralaštvo na talijanskom zauzimalo u okvirima jedne nacionalne filologije u prošlosti, a koje zauzima danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA