Pregled bibliografske jedinice broj: 1268267
Etnografija liječenja i umiranja za vrijeme pandemije koronavirusa iz perspektive medicinskih radnika u Hrvatskoj
Etnografija liječenja i umiranja za vrijeme pandemije koronavirusa iz perspektive medicinskih radnika u Hrvatskoj // Društva i bolesti: Odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti / Sergej Filipović, Slađana Josipović Batorek, Domagoj Kostanjevac, Luka Pejić, Damir Sekulić (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023. str. 37-38 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1268267 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etnografija liječenja i umiranja za vrijeme
pandemije koronavirusa iz perspektive medicinskih
radnika u Hrvatskoj
Autori
Novaković, Nikolina ; Marković, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Društva i bolesti: Odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti
/ Sergej Filipović, Slađana Josipović Batorek, Domagoj Kostanjevac, Luka Pejić, Damir Sekulić - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023, 37-38
Skup
Društva i bolesti: Odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.04.2023. - 21.04.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
koronavirus ; etnografija ; liječenje ; umiranje
(COVID-19 ; ethnography ; treatment ; dying)
Sažetak
Tijekom pandemije koronavirusa došlo je do značajnijih propitivanja ideje (ne)moći biomedicine i promjena u simboličkom, društvenom i radnom statusu medicinskih radnika. Društvena, ekonomska i zdravstvena kriza potaknula je redefiniranje odnosa prema biomedicini, zdravstvenom sustavu i medicinskim radnicima uslijed potrebe zajednice da nanovo osmisli i razumije koncept bolesti, ograničenih dosega liječenja, novih okolnosti umiranja i žalovanja, opasnosti, solidarnosti i sl. Medijska slika predanih zdravstvenih radnika koji su suočeni s novonastalim okolnostima te diskursi koji su promovirali povjerenje u znanost supostojali su sa zavjereničkim teorijama u kojima se artikulira nepovjerenje prema biomedicini, zdravstvenom sustavu, medicinskim autoritetima i sl. Vernakularne naracije za koje je karakteristično da tradicijske žanrove i poznate narativne moduse upotpunjavaju novim motivima i funkcijama suprotstavljale su se neprikosnovenom biomedicinskom autoritetu i hijerarhiji. S ciljem razumijevanja iskustava medicinskih radnika čije se iskustvo smješta na sjecištu ideje idealizirane slike profesije s jedne strane, nerazmjerne moći u odnosu na oboljelu osobu kojoj su tijekom pandemije radikalno rastrgane veze s društvenim i kulturološkim tkivom s druge, te idejama koje nastaju u tzv. komorama jeke ili epistemičkim balonima u digitalnom svijetu i svakodnevnoj komunikaciji s treće, ovaj rad oslanja se na etnografsko istraživanje s medicinskim radnicima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb