Naslov
KAKO OBITELJI U RIZIKU DOŽIVLJAVAJU OTPORNOST (VLASTITE) OBITELJI?
(HOW FAMILIES AT RISK EXPERIENCE RESILIENCE OF THEIR OWN FAMILIES?)

Autori
Maurović, Ivana ; Mirosavljević, Anja ; Žižak Antonija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
Završna konferencija projekta FamResPlan

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
otpornost obitelji ; obitelj u riziku ; problemi u ponašanju
(family resilience ; family at risk ; behavior problems)

Sažetak
Najjednostavnije rečeno, otpornost obitelji je proces u kojem obitelj ostvaruje dobre ishode prilikom suočavanja sa značajnim rizicima. Iako je definicija jasna, određivanje indikatora dobrih ishoda izrazito je izazovno, ponajprije zbog kulturalne uvjetovanosti sagledavanja dobrih ishoda. Tako obitelji u riziku često budu procijenjene neotpornima jer u određenom trenutku ne funkcioniraju onako kako je poželjno u određenoj kulturi, pri čemu se često u nedovoljnoj mjeri uzima u obzir intenzitet i broj rizika s kojima se te obitelji suočavaju. Slijedom navedenoga, kvalitativna istraživanja obiteljske otpornosti, u kojima obitelji koje se suočavaju s rizicima definiraju što su to dobri ishodi u kontekstu u kojem žive, izrazito su važna. Stoga je svrha ovog rada istražiti kako obitelji u riziku doživljavaju indikatore dobrih ishoda (kod procesa otpornosti) te slijedom toga, doživljavaju li vlastite obitelji otpornima. Podaci su prikupljani pomoću polustrukturiranih, obiteljskih grupnih intervjua. U istraživanju je sudjelovalo 10 obitelji u riziku čije je dijete (kriterijski član) bilo uključeno u neku od intervencija u sustavu socijalne skrbi i/ili mentalnog zdravlja zbog problema u ponašanju. Za potrebe ovog rada analizirano je osam obiteljskih grupnih intervjua (ukupno 27 sudionika, od čega devet roditelja, jedna baka te 17 djece) budući da su dvije obitelji u vrijeme provedbe intervjua bile nisko rizične pa su, s obzirom na predmet istraživanja (otpornost obitelji), isključene iz analize. Podaci su analizirani tematskom analizom (Clarke i Braun, 2013). Rezultati koji se odnose na identifikaciju dobrih ishoda iz perspektive obitelji ukazuju na tri relevantne teme: Ostati zajedno unatoč svemu, „Sada ipak bolje nego ranije“ i Zajedništvo u budućnosti pri čemu se posljednja tema odnosi na ono čemu obitelj teži i nada se u budućnosti, a prve dvije na prepoznate indikatore u obiteljima, u trenutku provedbe obiteljskog intervjua. Članovi četiri od osam obitelji suglasni su kako su upravo njihove obitelji otporne jer kod sebe prepoznaju prva dva indikatora dobrih ishoda. Kod preostalih obitelji, članovi se ne slažu u procjenama jesu li ili nisu otporna obitelj. Navedeni rezultati donekle su u skladu s cirkularnim „faznim“ modelom obiteljske otpornosti (Lietz, 2006) prema kojem nije moguće odrediti jedan indikator dobrih ishoda, već je indikatora više, a mijenjaju se s obzirom na to u kojoj je fazi suočavanja s rizicima pojedina obitelj. Stoga je, s intervencijskog aspekta, čini se, važno jačati formalne i neformalne sustave podrške kako bi se obiteljima pomoglo u suočavanju s rizicima, odnosno progrediranju prema boljim ishodima. S istraživačkog aspekta, ovi podaci ukazuju na važnost daljnjih, posebice longitudinalnih istraživanja koji bi mogli pomoću u rasvjetljavanju različitih puteva/procesa otpornosti kroz koje obitelji prolaze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA