Naslov
IZVANSUDSKA NAGODBA- PERSPEKTIVA OŠTEĆENIKA I MLADIH U SUKOBU SA ZAKONOM
(OUT-OF-COURT SETTLEMENT: PERSPECTIVE OF VICTIMS AND YOUTH IN CONFLICT WITH THE LAW)

Autori
Mirosavljević, Anja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada

Mjesto
Zagreb

Datum
10.04

Godina
2015

Stranica
321

Mentor
Koller Trbović, Nivex

Ključne riječi
doživljaj ; iskustvo ; izvansudska nagodba ; mladi u sukobu sa zakonom ; tematska analiza ; žrtve kaznenih djela ; medijacija ; restorativna pravda
(crime victims ; experience ; out-of-court settlement ; perception ; restorative justice ; thematic analysis ; victim-offender mediation ; youth in conflict with the law)

Sažetak
Izvansudska nagodba za mlade u sukobu sa zakonom potpuna je novost u odnosu na dosadašnje intervencije u Hrvatskoj i jedini je program restorativne pravde u kaznenom pravu u nas. Riječ je o jedinoj intervenciji koja je usmjerena na žrtve i podrazumijeva susret žrtve i počinitelja. Kroz međusobni dijalog i uz posredstvo profesionalnog posrednika sudionici pokušavaju naći za obje strane zadovoljavajuće rješenje s ciljem nadoknade štete počinjene kaznenim djelom. Unatoč činjenici da u svijetu postoji velik broj istraživanja restorativne pravde koja svjedoče o dobitcima od takvih programa za sudionike, hrvatski model izvansudske nagodbe do sada je provjeravan u odnosu na neke aspekte njegove učinkovitosti dok iskustvo i doživljaj izvansudske nagodbe od strane sudionika (žrtava i počinitelja) nisu empirijski provjeravani. Nedvojbeno je da unutar istog modela restorativne pravde ipak postoje određene specifičnosti u provedbi pa i to zahtijeva provjere pojedinih, specifičnih modela i usporedbu s drugima. Zato ovo istraživanje doprinosi i provjeri do sad stečenih znanja o restorativnoj pravdi. Ovo istraživanje doprinijelo je odgovoru što izvansudsku nagodbu čini uspješnom iz perspektive sudionika te kako ju sudionici doživljavaju i tumače. S ciljem istraživanja i opisa doživljaja i iskustva s izvansudskom nagodbom kroz perspektivu korisnika (oštećenika i osumnjičenika) te ispitavanja i opisa značenja koje korisnici pripisuju iskustvu sudjelovanja u izvansudskoj nagodbi, provedeno je istraživanje primjenom kvalitativne metodologije s 14 žrtava i 17 počinitelja koji su sklopili sporazum na kraju izvansudske nagodbe u Zagrebu i Osijeku. Podaci su obrađeni induktivnom tematskom analizom. Generalni zaključci su kako slijedi: Iskustvo žrtava s nagodbom je pozitivno na što utječe doživljaj izvansudske nagodbe kroz brojne dobitke za žrtvu, doživljaj pozitivne atmosfere i pozitivan doživljaj posrednika kao čuvara procesa, pozitivan doživljaj počinitelja i procesa koji dovodi do olakšanja. Ipak, u perspektivi žrtava uočeni su odstupajući slučajevi. Naime, radi se o greškama i nepravilnostima u proceduri izvansudske nagodbe. To znači da je s velikom sigurnošću moguće identificirati indikatore negativne perspektive žrtava u slučaju uspješne nagodbe. Značenje koje žrtve pridaju iskustvu sudjelovanja u izvansudskoj nagodbi moguće je opisati kroz nadtemu Zadovoljstvo procesom i ishodima izvansudske nagodbe koja govori o doživljaju izvansudske nagodbe kao dobitku na mnogim područjima i razinama, ili izvansudskoj nagdobi kao ukupnom dobitku za žrtve. Drugo značenje koje oštećenici pripisuju iskustvu sudjelovanja i doživljaju izvansudske nagodbe definirano je u drugoj nadtemi Izvansudska nagodba je dovoljna za žrtve, ali ne i za počinitelje. Ova nadtema govori 9 o tome da da je ova mjera dovoljna za žrtve, što znači da su one zadovoljne onime što su doživjele i postigle kroz proces izvansudske nagodbe, ali donosi i perspektivu koja šalje poruku da žrtve izvansudsku nagodbu ne doživljavaju dovoljnom za počinitelje, posebno ne u smislu prevencije recidivizma. Ključna spoznaja iz perspektive počinitelja je, kao i kod žrtvava, pozitivan doživljaj i iskustvo s izvansudskom nagodbom po uspješno okončanom završetku. Iako u proces najčešće kreću usmjereni na vlastitu dobrobit i sa snažnim emocijama straha, nelagode, po njegovom okončanju prepoznaju brojne dobitke za sebe te nešto skromnije za žrtvu (iako spominju cijeli dijapazon dobitaka za oštećenika, o tome govore sažeto i šturo). Stoga izvansudsku nagodbu doživljavaju kao mjeru koja je povoljnija za njih nego za žrtve. Oštećenike doživljavaju pozitivnije od očekivanog i često usmjerene na pomoć njima. Doživljaj posrednika i atmosfere istovjetan je doživljaju žrtava. Dakle, on je bolji od očekivanog i izrazito pozitivan u većini doživljaja sudionika. Posebno značajan je uvid da velik dio počinitelja doživljajava transformaciju ili preobrazbu, mogli bismo reći - metamorfozu tijekom procesa. To znači da proces dovodi do promjene emocija kod većine osumnjičenika (od negativnih, straha, neugode, nelagode do osjećaja olakšanja i sreće). No unatoč navedenom, kao i kod oštećenika, propusti u poštivanju standarda provedbe procesa dovode do problema tijekom zajedničkog susreta žrtve i počinitelja, ali i, mogli bismo reći, manje restorativnih ishoda od onih koje bi se, sukladno teorijskim postavkama restorativne pravde, mogli očekivati (riječ je o odstupajućim slučajevima). U kontekstu značenja koje osumnjičenici pridaju sudjelovanju u procesu, važna je nadtema Izvansudska nagodba je orijentirana na počinitelje. Počinitelji prepoznaju izvansudsku nagodbu kao mjeru koja njima donosi puno dobitaka i zadovoljstvo, dok su, ipak, manje orijentirani na dobitke za žrtve. No, također, manje govore o dobicima za sebe u smjeru promjene ponašanja, prevencije recidivizma i slično, pa se možda u tom kontekstu može govoriti da se perspektiva počinitelja donekle podudara s perspektivom žrtava da nagodba nije dovoljna za počinitelje, iako oni sami smatraju da je za njih dovoljna. Druga nadtema Izvansudska nagodba je bolja nego sud za počinitelje također govori o njihovom razumijevanju mjere. Pozitivan doživljaj izvansudske nagodbe temeljen je na tome da je nagodba bolja za njih nego sud. Za takav je doživljaj zaslužno više elemenata: pozitivan doživljaj posrednika, žrtve, ali i proces.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA