Naslov
Mlinarske tradicije Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturna baština
(The Milling Traditions of Slavonia, Baranya and Syrmia as Cultural Heritage)

Autori
Španiček, Žarko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Etnologija i selo 21. stoljeća:tradicionalno, ugroženo, kreativno. 14. hrvatsko-slovenske etnološke paralele

Urednik/ci
Batina, Klementina ; Fakin Bajec, Jasna ; Petrović Leš, Tihana ; Poljak Istenič, Saša

Izdavač
Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, Hrvatska ; Slovensko etnološko društvo, Ljubljana, Slovenija

Grad
Zagreb

Godina
2018

Raspon stranica
135-156

ISBN
978-953-5839-11-8

Ključne riječi
vodenice, mlinarske tradicije, kulturna baština
(mills, milling traditions, cultural heritage)

Sažetak
Rad se temelji na spoznaji da se mlinovi i mlinarstvo na području Slavonije, Baranje i Srijema ne mogu smatrati jedinstvenim i homogenim povijesnim nasljeđem, nego ga čine različite tradicije. One su se razvile pod utjecajem kulturno povijesnih, prirodno geografskih i tehnološki utjecaja koji su na ovom području stvorili u hrvatskim okvirima najšarolikiju sliku mlinarskih tradicija. Druga važna spoznaja tiče se razloga te raznovrsnosti. Osim različitih kulturnih utjecaja i razlika u prirodnim uvjetima koji su pogodovali određenim vrstama mlinova, tome je posebno doprinijela okolnost da pojava novih oblika mlinarstva kroz povijest nije bila popraćena potiskivanjem i nestajanjem starijih, nego njihovom paralelnim prakticiranjem. To je bilo moguće zato što je u najvećem dijelu povijesti postojao manjak kapaciteta za osnovnu preradu žitarica pa se koristila svaka dostupna tehnološka ili prirodno-geografska mogućnost za gradnju različitih tipova mlinova i razvoj različitih mlinarskih tradicija. Takvo će stanje potrajati do polovice 19. stoljeća kada se u ovom dijelu Hrvatske javlja industrijsko mlinarstvo. Pojavom prvih parnih mlinova i njihovim postupnim širenjem počinju nestajati različite mlinarske tradicije višestoljetne starosti koje potiskuje moderna industrija. Stoga je 19. st. ocijenjeno kao razdoblje koje predstavlja vrhunac razvoja mlinarskih tradicija, jer su svi tradicionalni oblici mlinarstva još uvijek sačuvani, a pojavljuje se i nekoliko novih oblika industrijskog mlinarstva. Od početka 20. st. postupno će se formirati i rasti svijest o vodenicama kao dijelu kulturne baštine, isprva u djelima pisaca, slikara i župskih kroničara, nerijetko protkana sentimentalnim prisjećanjima na idealiziranu prošlost, a kasnije u historiografskim, etnološkim i konzervatorski istraživanjima koja traju do danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA