Pregled bibliografske jedinice broj: 1267499
Demografska održivost otočnih zajednica
Demografska održivost otočnih zajednica // Otočnost u suvremenom društvenom kontekstu – pogled u budućnost: knjiga sažetaka / Jana Vukić (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za likovne umjetnosti Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, 2023. str. 16-16 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1267499 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Demografska održivost otočnih zajednica
(The demographic sustainability of island communities)
Autori
Klempić Bogadi, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Otočnost u suvremenom društvenom kontekstu – pogled u budućnost: knjiga sažetaka
/ Jana Vukić - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za likovne umjetnosti Znanstveno vijeće za arhitekturu, urbanizam i uređenje prostora, 2023, 16-16
ISBN
978-953-379-051-0
Skup
Otočnost u suvremenom društvenom kontekstu – pogled u budućnost
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.02.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
migracije, otoci, demografska održivost, starenje
(migration, islands, demographic sustainability, ageing)
Sažetak
Dugotrajno iseljavanje rezultiralo je depopulacijom koja karakterizira većinu hrvatskih otoka već desetljećima. Manjak stanovništva doveo je i do smanjenja sadržaja i usluga na otocima, pa su stanovnici malih i srednjih otoka gotovo potpuno ovisni o sadržajima na kopnu što im bitno otežava svakodnevni život. Jedna od najznačajnijih demografskih posljedica kontinuirane depopulacije visoka je razina ostarjelosti stanovništva i veliki broj samačkih kućanstava, posebice na malim otocima. Suvremenom starenju otočnih zajednica doprinosi i značajan broj povratnika umirovljenika koji donekle stabiliziraju broj stanovnika ili barem usporavaju demografsku regresiju, ali istovremeno povećavaju broj starijih u ukupnoj otočnoj populaciji, mijenjaju društvenu dinamiku i potrebe za specifičnim vrstama skrbi u zajednici (Podgorelec, Klempić Bogadi, 2013). Veliki broj starih ljudi i mali broj mlađih članova obitelji u otočnim zajednicama ukazuju na potrebu za organiziranim, formalnim oblicima skrbi. A njih na otocima, s obzirom na dobnu strukturu, nema dovoljno. Poseban problem predstavlja nedostatak ili neodgovarajuća izvaninstitucijska skrb, nedovoljna zainteresiranost civilnog društva i nedostatak volontera koji bi nadoknadili manjak pružatelja neformalne skrbi – članova obitelji koji su iselili. Na malim otocima i u malim naseljima na srednje velikim i velikim otocima uglavnom nedostaje izvaninstitucijska skrb kojom bi se starijim osobama pružila pomoć i njega u kući. Stoga su i dalje neformalni oblici pomoći, solidarnost i dobrosusjedski odnosi ključni za opstanak zajednica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija, Geografija
POVEZANOST RADA
Projekti:
--IP.01.2021.13 - Mreže otočne temporalnosti: multidisciplinarno istraživanje iskustava temporalnosti na Dugom otoku i Kornatima (MOT) (Oroz, Tomislav) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb