Naslov
Percepcija Roma kao opasnosti za javno zdravlje uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata u Banskoj Hrvatskoj
(106 / 5.000 Rezultati prijevoda Rezultat prijevoda The perception of Roma as a threat to public health before and during the First World War in Banal Croatia)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, ostalo, znanstveni

Skup
Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti

Mjesto i datum
Online ; Osijek, Hrvatska, 20.04.2023. - 21.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Romi, Banska Hrvatska, zdravlje, epidemije.
(Roma, Banal Croatia, health, epidemics.)

Sažetak
Od masovnijeg naseljavanja Roma u Europi u 12. st. brojne državne vlasti provodile su prema njima represivno-asimilacijsku politiku, koju se danas nastoji objasniti (obuhvatiti) pojmom anticiganizma (ili antiromske diskriminacije). Jedan od razloga za provođenje takve politike prema Romima bio je strah vlasti i stanovništva o Romima kao (potencijalnim) širiteljima raznih zaraznih bolesti. Takva anticiganistička politika prema Romima bila je prisutna na hrvatskim područjima od 17. st. Vlasti u Banskoj Hrvatskoj unutar svoje zakonodavne politike prema Romima nastojale su spriječiti da oni budu određena zdravstvena opasnost za stanovništvo. Rome se nerijetko optuživalo da svojim zdravstveno neurednim i nomadskim načinom života prenose određene zdravstvene bolesti. Tako su Romi bili optuživani da jedenjem strvina životinja i nepropisnim odlaganjem njihovih zaraženih dijelova uzrokuju izbijanje i širenje raznih zaraza među domaćim životinjama, poput bedrenice. Zato su središnje i lokalne vlasti u Banskoj Hrvatskoj nastojale ograničiti prisustvo Roma na stočnim sajmovima u pojedinim mjestima. Za vrijeme Prvog svjetskog rata vlasti su se suočile i s raznim zdravstvenim problemima, poput izbijanja raznih epidemija kolere, kuge i tifusa, a pri kraju rata i širenja španjolske gripe. I u tom ratnom razdoblju posebno su vlasti nastojali ograničiti nomadsko kretanje Roma jer su s njihovom prisutnošću na određenom području povezivali izbijanje raznih bolesti. Problematikom Roma kao potencijalnih širitelja zaraza u tom razdoblju bavili su se istaknuti zdravstveni djelatnici (stručnjaci) u Banskoj Hrvatskoj, poput istaknutog križevačkog liječnika i intelektualca Frana Srećka Gundruma Oriovčanina. On je uoči Prvog svjetskog rata uvidjevši navedenu zdravstvenu problematiku iznio konkretna rješenja vlasti u sprečavanju nomadskih Roma kao širitelja zaraza, poput bolje zdravstvene kontrole i preventivnog cijepljenja romskog stanovništva. Njegove smjernice o Romima prihvatit će i vlasti Banske Hrvatske u kolovozu 1916. kao jednu od članaka nove zakonske regulacije položaja Roma. U izlaganju će fokus biti na analizi odnosa vlasti Banske Hrvatske prema Romima kao potencijalnoj prijetnji za javno zdravlje stanovništva i domaćih životinja. Analizom će se nastojati razumjeti na koji su način vlasti uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata u Banskoj Hrvatskoj nastojale svojom politikom izgraditi sustav preventivne zaštite i kontrole dijela stanovništva što su bili (nomadski) Romi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA