Pregled bibliografske jedinice broj: 1267357
Filozofi i bolesti. Čemu filozofija tijekom pandemije?
Filozofi i bolesti. Čemu filozofija tijekom pandemije? // Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti / Pejić, Luka (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023. str. 47-47 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1267357 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Filozofi i bolesti. Čemu filozofija tijekom
pandemije?
(Philosophers and Diseases. Why Philosophy During the
Pandemic?)
Autori
Sekulić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti
/ Pejić, Luka - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2023, 47-47
Skup
Društva i bolesti: odgovori na zdravstvene krize u modernoj i suvremenoj povijesti
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 20.04.2023. - 21.04.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
koronavirus ; filozofija ; društvena dinamika ; izvanredno stanje ; skepsa
(coronavirus ; philosophy ; social dynamics ; state of exception ; skepticism)
Sažetak
Moglo bi se s pravom reći da reakcije na zdravstvene ugroze poput epidemija – pogotovo u realnom vremenu ili neposredno nakon – umnogome nisu u užem fokusu filozofskih razmatranja. Budući da je riječ najprije o pitanju zdravlja, glavna riječ po prirodi stvari pripada medicini, a zatim, uzimajući u obzir da se na to pitanje nastoji odgovoriti unutar zakonima uređenoga društva i putem državnoga aparata, očekivano je da se u priču u „primarnome“ smislu uključe politika i pravo. Osim toga, još jedan od razloga za njezinu „perifernost“ u danoj situaciji može se pronaći u zadršci filozofije prema iznošenju preuranjenih sudova, u kojem se smislu može i razumjeti često za nju vezan stav, onaj da filozofija uvijek kasni za svojim vremenom. Naime, da bi se koliko je to moguće realiziralo filozofsko nastojanje obuhvatnoga sagledavanja stvari, često je nuždan određeni vremenski odmak. Međutim, pandemija je koronavirusa zajedno s iz nje proizlazećom društvenom dinamikom iznjedrila nemali broj zainteresiranih i angažiranih filozofa te šaroliku problematizaciju fenomenā kakva nerijetko izmiče središtu pozornosti „primarnoga“ pristupa stvari, odnosno „primarnih“ djelatnosti koje se s pandemijom hvataju u koštac. Namjera je izlaganja, prema tome, tematizirati društvene odnose – koji se dakako mnogostruko odražavaju i na svakodnevicu pojedinca – tijekom pandemije koronavirusa u perspektivi istaknutih filozofskih pristupa i koncepata na domaćoj i stranoj sceni, a filozofi su se u raspravama doticali, primjerice, izvanrednoga stanja i pripadnih mu mjera, odnosa sigurnosti i slobode, odgovornosti, solidarnosti i sebičnosti, zdravlja i dostojanstva, autoriteta i brige, (promjene) čovjekova odnosa prema samome sebi i drugima – posebice unutar dinamike vlasti, institucijā, stručnjakā i naroda, kao i pitanjā svijesti, identiteta, društvenih veza i položaja – zatim elemenata autoritarnosti, totalitarizma i demokratičnosti te ispreplitanja znanosti, politike i medijā. Razmatrajući različite dimenzije te možebitne prednosti odnosno nedostatke predstavljenih reakcija, izlaganje u konačnici nastoji ukazati na ulogu filozofije tijekom izvanredne društvene situacije poput pandemije bolesti, a koja se ogleda u njezinoj kritičkoj funkciji i skeptičkom karakteru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija