Naslov
Marijanski križ nad ruskim narodom
(Marian cross over the Russian people)

Autori
Periša, Ante Branko

Izvornik
Marija (1331-1476) LXI (2023), 658; 14-15

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, osvrt, ostalo

Ključne riječi
Blažena Djevica Marija, ikone, Rusi, Ukrajinci, pravoslavlje
(Blessed Virgin Mary, icons, Russians, Ukrainians, Orthodoxy)

Sažetak
Iako ruski i ukrajinski znanstvenici još nisu riješili povijesnu nedoumicu, koji je narod nasljednik Kijevske Rus'i, slavenske kneževine iz 9. stoljeća, a ne će ni rusko-ukrajinski rat, svakako je izvjesno da su u 14, stoljeću nastale dvije zasebne kneževine, Kijevska Rus' i Velika Kneževina Moskovija, koje su kroz buduća stoljeća formirale današnju ukrajinsku i rusku naciju. Slavenski narodi na tom području prešli su 988. na kršćanstvo za vladavine kneza Vladimira I., posredstvom bizantskih misionara. /Treći Rim/ Prije pada Rimskoga Carstva 476., car Konstantin Veliki podigao je 330. Novi Rim na Bosporu, prijestolnicu Konstantinopol, i proglasio se trinaestim apostolom. Između dva Rima dogodio se 1054. crkveni raskol, razdvajanje kršćanske Crkve na Zapadnu i Istočnu. Kao oprjeka tzv. krivovjerju, nastao je novi pojam pod nazivom pravoslavlje za istočne kršćane. Odvajanje dviju kršćanskih Crkava dalekosežno je utjecalo i na tijek sakralne umjetnosti ; pravoslavna bizantska umjetnost isticala se oslikavanjem ikona, a umjetnost zapadnoga kršćanstva oblikovala se stoljećima kroz stilove i razdoblja. Međutim, kada je Drugi Rim 1453. pao u osmanlijske ruke, od tada je Ruska pravoslavna Crkva sve više isticala ideju o povijesnoj misiji Rusije i o Moskvi kao Trećem Rimu. /Gospin križ/ Ruski vjernici smatraju da se Gospa među njima nastanila prvoga dana pokrštenja. Od tada je Rusija novi Dom Presvete Bogorodice u kojemu stanuje Majka nad majkama, Cesarica, Službenica Kristove Crkve. U Domu Presvete Bogorodice, štuje se na tisuće ikona Majke Božje, njezine svete slike izljevi su vjere i ljubavi prema nebeskoj Zaštitnici. Zato je zazivaju kao Majku Svete Rusije, Majku Svetoga Pravoslavlja, Majka Spasenja, Gorući grm, Neuhvatljiva boja, Svetohranište posljednjih dana. Tako je nastalo vjerovanje da je Bogorodica na sebe preuzela nedaće ruskoga naroda i nosi ih na leđima, kao što je nosila Isusa, odnosno da je Rusija - Gospin križ (slatki teret). I to su vjerovanje potkrpijepili slikovnim dokazom, koji slijed u opisu. /Četiri ikone - jedan križ/ U mnoštvu čudotvornih ikona Majke Božje, koje se časte među ruskim vjernicima, na poseban način izdvajaju se četiri svete slike, koje ucrtavaju svojevrsni križ, kako vjeruju pravoslavni vjernici, preko ruskih zemlja. Ikona Vladimirska od sjevera tvori okomiti patibulum na jugu s ikonom Donskom, a ikona Smolenska od zapada tvori vodoravnu antenu s ikonom Kazanjskom na istoku. Te četiri slike su Križ Majke Božje, koji stoljećima bdije nad ruskim vjernicima. Višogorodska ili Vladimirska ikona Majke Božje zaštitnica je sjevernih ruskih zemalja. Pripada ikonama tipa Eleusa, u kojima se Isus prislanja uz majčin obraz. Kada se 1328. knez Ivan iz Vladimira preselio u Moskvu, postala je svjedokom rađanja dvaju naroda. Ukrajinci ili Rus'ki narod u Kijevskoj Rus' i i Mosokviti ili Rusi u Moskoviji. Donska ikona Majke Božje čuvarica je južnih ruskih zemalja. Ikonu su donski Kozaci darovali 1380. knezu Dimitriju I. Postavljena je 1591. u novi Donski samostan u Moskvi. Pripada ikonama tipa Eleusa. Smolenska ikona Majke Božje čuvarica je zapadnih ruskih zemalja. Bizantski car Konstantin IX. darovao je 1046. sliku gradu Smolensku. Kada je grad 1514. prešao pod vlast Kneževine Moskovije, car Vasilije III. sliku je prenio u Novogorod. Sveta slika pripada tipu Hodighitiria: Gospa se naginje prema Isusu i pokazuje ga kao Spasitelja. Kazanjska ikona Majke Božje čuvarica je istočnih ruskih zemalja. Izvorna ikona, tipa Odigitria, nekoć se netragom izgubila, ali se od ruskoga Kazana, preko New Yorka i Fatime pojavila u Vatikanu, da bi je 2004. papa Ivan Pavao II. darovao moskovskom patrijarhu ; čuva se u crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Kazanu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA