Pregled bibliografske jedinice broj: 1266934
Citatnost kao postupak izgradnje ženskog identiteta u djelima Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan
Citatnost kao postupak izgradnje ženskog identiteta u djelima Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan, 2021., diplomski rad, diplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1266934 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Citatnost kao postupak izgradnje ženskog identiteta u djelima Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan
(Quotation as a process of building female identities in novels of Slavenka Drakulić and Irena Vrkljan)
Autori
Škiljo, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
31.03
Godina
2021
Stranica
58
Mentor
Kuvač-Levačić, Kornelija
Ključne riječi
citatnost, ženski identiteti, postmoderna, Slavenka Drakulić, Irena Vrkljan
(quotation, female identities, postomodernism, Slavenka Drakulić, Irena Vrkljan)
Sažetak
Središte ovoga istraživanja zauzima prikaz citatnih postupaka pomoću kojih je konstruiran književni identitet ženskih likova u razdoblju druge polovice 20. i početka 21. stoljeća. Analiza se provela na djelima autorica Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan pri čemu su odabrani romani Mileva Einstein, teorija tuge (2016) te Marina ili o biografiji (1986). U prvome poglavlju rada definirani su pojmovi lika, tipa i karaktera od antike pa sve do modernijih vremena na temelju nekoliko dostupnih priručnika teorije književnosti i rječnika književnoznanstvenoga pojmovlja. Drugim poglavljem prikazani su konstrukti prostora, identiteta i tipologije likova koje su bile zastupljene od 19. stoljeća do suvremenog doba. Poglavlje o citatnosti klasificiralo je obilježene citate, intersemiotičke i transsemiotičke koji su oprimjereni kasnije u radu. Također, razlikuju se dva tipa citatnosti pri čemu su izdvojene ilustrativna i iluminativna citatnost. Uslijedilo je književno-povijesno smještanje romana i autorica u kontekst vremena postmodernizma i njegovih obilježja kao i odlika ženskoga pisma kojem pripadaju spisateljice. Centralni dio rada sastoji se od pojedinačnih analiza elemenata identiteta putem konstrukata bračnog identiteta, egzilnoga prostora, diskursa o dobroj majci i dokumentarističkim ulomcima. Na kraju se dolazi do zaključka koje su tipove citata i vrste citatnosti autorice koristile kako bi konstruirale identitete svojih protagonistkinja te kakvi su oni u konačnici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
