Pregled bibliografske jedinice broj: 1266933
Prostorni imaginarij u pjesništvu Danijela Dragojevića i Anke Žagar
Prostorni imaginarij u pjesništvu Danijela Dragojevića i Anke Žagar, 2022., diplomski rad, diplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1266933 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prostorni imaginarij u pjesništvu Danijela Dragojevića i Anke Žagar
(Spatial imaginary in Danijel Dragojević's and Anka Žagar's poetry)
Autori
Tomaš, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
14.07
Godina
2022
Stranica
91
Mentor
Kuvač-Levačić, Kornelija
Ključne riječi
Danijel Dragojević, Anka Žagar, poezija, suvremeno hrvatsko pjesništvo, prostor, fenomeni, simboli
Sažetak
U središtu je rada konceptualizacija i opis prostornog imaginarija u pjesništvu dvoje antologijskih autora suvremenoga hrvatskog pjesništva – Danijela Dragojevića i Anke Žagar. Prvi je dio rada teorijske naravi i govori o pojmu književne geografije, o prostornom obratu u humanističkim znanostima, epohi prostora, prostoru u književnom tekstu i simbolizaciji prostora. Drugi dio rada predstavlja Danijela Dragojevića i Anku Žagar u kontekstu suvremenoga hrvatskog pjesništva. Njihove se poetike obrađuju s različitih aspekata i dovode u stanovitu vezu s poetičkim grupama, projektima i strategijama ondašnjeg pjesništva. Treći dio rada donosi opis prostornog imaginarija njihova pjesništva. Koristeći se fenomenološkim i simbolističkim koncepcijama i smjernicama, analizira se deset pjesničkih zbirki, po pet od svakog autora. Dragojevićeve su obrađene zbirke: Kornjača i drugi predjeli (1961), Razdoblje karbona (1981), Zvjezdarnica (1994), Cvjetni trg (1994) i Negdje (2013), a obrađene zbirke Anke Žagar su: Išla i... sve zaboravila (1983), Zemunice u snu (1987), Nebnice (1990), Stišavanje izvora (1996) i Stvarnice, nemirna površina (2008). Prostor se njihova pjesništva u ovome dijelu rada konceptualizira i opisuje kao jedan od osnovnih elemenata svijesti lirskog subjekta koji se u tekstovima također oblikuje kao svojevrsni oblik prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija