Pregled bibliografske jedinice broj: 1266931
Fantastični prostori u pripovijetkama Rikarda Flidera Jorgovanića
Fantastični prostori u pripovijetkama Rikarda Flidera Jorgovanića, 2021., diplomski rad, diplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1266931 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fantastični prostori u pripovijetkama Rikarda Flidera Jorgovanića
(Fantastic spaces in the short stories of Rikard Flider Jorgovanić)
Autori
Miočić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
29.10
Godina
2021
Stranica
73
Mentor
Kuvač-Levačić, Kornelija
Ključne riječi
fantastika, teorije prostora, prostorni obrat, heterotopije, Rikard Flider Jorgovanić
(fantasy, spatial theories, spatial turn, heterotopias, Rikard Flider Jorgovanić)
Sažetak
U središtu je ovoga rada istraživanje fantastičnih prostora u pripovijetkama Rikarda Flidera Jorgovanića. Analiza istoga provedena je na primjeru deset Jorgovanićevih pripovijedaka: Ljubav na odru, Stella Raiva, Divlja djevojka, Ženske suze, Crne niti, Na jezeru, Žena i ljubovca, Čovjek bez srdca, Dada i Za jedan časak radosti. Kako bismo jasnije istražili fantastične prostore, u prva dva poglavlja iznijeli smo teorije koje su nam poslužile kao temelj u daljnjem istraživanju. Prvo poglavlje donosi, stoga, prikaz razvoja istraživanja fantastične književnosti od Todorova do najnovijih radova hrvatskih i stranih autora. Također, u ovome dijelu iznijeli smo i prikaz razvoja fantastične hrvatske fantastične književnosti 19. stoljeća. U drugome smo poglavlju zatim kronološki naveli i obrazložili različite teorije prostora. Između navedenih, zasebno smo izdvojili teorije prostornoga obrata. Treće i četvrto poglavlje središnji su dio rada u kojem smo, pomoću iznijetih teorija i istraživanja, uočili na koji su način konstruirani fantastični prostori u Jorgovanićevoj pripovjednoj prozi. U trećem smo poglavlju istražili odnos fantastičnoga i stvarnosnoga prostora te zasebno urbane, ruralne, gotičke, egzotične i irealne prostore tj. prostore snova. Posljednje smo poglavlje posvetili istraživanju heterotopija te prostoru šuma i vodenih površina. Na samome kraju rada došli smo do zaključka kako su sve navedene pripovijetke obilježene različitim stvarnim te djelomično fantastičnim prostorima koji zajedno, naposljetku, tvore Jorgovanićevu subverzivnu fantastiku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija