Naslov
Tipologija majki i kćeri u romanima hrvatskih spisateljica 20. stoljeća
(A typology of mother-daughter relationship patterns in 20th century novels by Croatian female writers)

Autori
Vidović, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
16.02

Godina
2021

Stranica
54

Mentor
Kuvač-Levačić, Kornelija

Ključne riječi
žensko pismo, hrvatske spisateljice, majčinstvo, majka, kć
(women's writing, Croatian female writers, motherhood, mother, daughter)

Sažetak
Središnji je cilj ovoga rada istražiti odnose majki i kćeri, a potom predstaviti tipologiju njihovih likova u sljedećim romanima: Plodovi zemlje (1936.) Side Košutić, Kamen na cesti (1938.) Marije Jurić Zagorke, Svila, škare (1984.) Irene Vrkljan i Mramorna koža (1989.) Slavenke Drakulić. U radu će se prvo iznijeti teoretski dio, koji se odnosi na sam pojam feminizma i ženskoga pisma, njegove najvažnije odrednice, kao i na samu pojavu ženskoga pisma u hrvatskoj književnosti. Drugi će se dio teoretskoga dijela rada baviti pojmom majčinstva i majčinskih praksi u ženskome pismu s naglaskom na odnose majki i kćeri. Nakon teoretskoga dijela, sljedeće će se poglavlje baviti prvim dijelom trilogije S naših njiva – romanom Plodovi zemlje. Lik Jele Borekove će se označiti kao "više majku nego ženu", a Betin lik kao "idealnu kćer". Zaključit će se kako su likovi Jele i Bete Borekove u potpunosti tipski određeni. Potom se analizira roman Kamen na cesti, a Mirjaninu će se majku označiti kao: "više ženu nego majku", "ljubomornu majku" i "majku – ženidbenu posrednicu". Mirjanin lik će se označiti kao "kćer koja žudi za majčinom srećom", a mlađu sestru Doricu kao "napuštenu kćer". U poglavlju "Svila, škare", lik majke će se odrediti kao "depresivnu majku", "kćer svojih kćeri", i kao "ni majku, ni ženu", a Irenin lik kao "realnu kćer". Posljednje se poglavlje središnjega dijela rada bavi romanom Mramorna koža (1989), u kojem će se protagonistkinjinu majku označiti kao "majku i ženu" i "kćer svoje kćeri", a samu protagonistkinju kao "distanciranu kćer". Na temelju istraženih romana zaključit će se kako je svaka od navedenih spisateljica na individualan način pristupila obradi motiva odnosa majke i kćeri, a ono što zasigurno zapažamo jest sličnost u korištenju tipskih likova u romanima s početka 20. stoljeća, naspram individualiziranim likovima u romanima Svila, škare i Mramorna koža.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA