Naslov
Elementi naturalizma u hrvatskoj prozi na prijelazu iz devetnaestoga u dvadeseto stoljeće
(The elements of naturalism in Croatian prose at the turn of the nineteenth to the twentieth century)

Autori
Kovačević, Gabriel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
30.09

Godina
2018

Stranica
36

Mentor
Kuvač-Levačić, Kornelija

Ključne riječi
elementi naturalizma, poetika naturalizma, naturalizam, Émile Zola, Eugen Kumičić, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak
(Elements of naturalism, poetics of naturalism, naturalism, Émile Zola, Eugen Kumičić, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak)

Sažetak
Ovaj rad osmišljen je kao sintetička raščlamba naturalističkih elemenata u hrvatskoj prozi s kraja devetnaestoga i početka dvadesetoga stoljeća. U njemu će se analizirati naturalistički elementi triju romana i jedne pripovijetke, a riječ je o romanima Olga i Lina i Začuđeni svatovi autora Eugena Kumičića i Tito Dorčić Vjenceslava Novaka te pripovijetci Tena autora Josipa Kozarca. Svrha ovoga rada je prikazati u kojoj su se mjeri navedeni autori u svojim djelima oslanjali na ideju koju je začeo francuski romanopisac Émile Zola. Kako bi se jasnije prikazala ideja naturalizma, ukratko će se istaknuti glavne odrednice naturalističke poetike. Nakon toga, bit će riječi i o polemici hrvatskih književnika koja se razvila nakon što se naturalistička ideja počela širiti među književnicima. Iz spomenutih djela potom će se izdvojiti oni elementi koji u svojoj naravi nose obilježja naturalističke poetike. Na kraju će se donijeti zaključak o tome koliko su autori bili uspješni u svojoj namjeri te koliko su bili vjerni naturalističkoj ideji. Pored spomenutih izvora koristit će se i dopunska literatura kako bi se što bolje predstavila naturalistička poetika i polemika koja se odvijala oko naturalizma u hrvatskoj književnosti. Koristit će se Zolin „Eksperimentalni roman“ koji se nalazi u Povijesti književnih teorija okupljenih pod uredništvom Vere Čičin-Šain, te predgovor drugoga izdanja Zolina romana Thérèse Raquin koji se smatra jednim od manifesta naturalizma. Za prikaz polemike o naturalizmu poslužit će knjiga kritika Jakše Čedomila O književnosti te Pregled novije hrvatske književnosti Miroslava Šicela, a od članaka esej Josipa Pasarića „Hoćemo li naturalizmu?“ koji se nalazi u zbirci kritika pod uredništvom Krste Špoljara, te članak Miroslava Šicela „Polemike o realizmu i naturalizmu u hrvatskoj književnosti“.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA