Pregled bibliografske jedinice broj: 1266879
Konstrukcije ženskih likova u hrvatskim pripovijetkama 19. stoljeća
Konstrukcije ženskih likova u hrvatskim pripovijetkama 19. stoljeća, 2018., diplomski rad, preddiplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1266879 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Konstrukcije ženskih likova u hrvatskim
pripovijetkama 19. stoljeća
(Construction of female characters in short stories from the 19th century)
Autori
Škiljo, Tea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
30.09
Godina
2018
Stranica
42
Mentor
Kuvač-Levačić, Kornelija
Ključne riječi
ženski likovi, 19. stoljeće, kućni anđeo, „femme fragile“, „femme fatale“, promicatelj čistoće i nevinosti
(female characters, 19th century, „house angel“ , „femme fragile“, „femme fatale“, „the promotor of purity and innocence“)
Sažetak
Predmet ovoga završnoga rada bio je napraviti pregled ženskih likova u pripovijetkama 19. stoljeća, izdvajajući iz tri književna razdoblja po jednu pripovijetku koja nam je poslužila kao primjer. Polazeći od razdoblja hrvatskoga narodnoga preporoda, analizirali smo ženske likove u pripovijetki „Jedna noć“ Dimitrije Demetra. Uvidjeli smo kako su likovi Vukosave i Milice statični i podređeni patrijarhatu ispunjavajući svoje uloge poslušnih i nevinih kćerki. Razdoblje protorealizma obilježava August Šenoa te smo stoga i odabrali njegovu pripovijetku „Prijan Lovro“ kao polazni tekst analize. U pripovijetki se pojavljuje više ženskih likova, ali vrlo sličnih karakteristika te će stoga i većina pripadati tipu kućnog anđela (Lovrina majka, udovica, Anđelija) ili promicatelja čistoće i nevinosti (Malvina, Minka). Posljednje razdoblje, realizam, najdinamičnije je po pitanju ženskih likova već i samim time što Josip Kozarac kao glavnog lika uzima Biser-Katu u istoimenoj pripovijetki. Protagonistkinja će se izdvajati svojom nevinošću i neiskvarenošću do te mjere da smo ju klasificirali kao „femme fragile“, ali i najavljivati svojim otporom licemjernom društvu lik emancipirane i samostalne žene. Njene apsolutne suprotnosti su Fema i Manda koje svojim ponašanjem u potpunosti utjelovljuju lik „femme fatale“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija