Naslov
Autopredodžbe domovine u poeziji hrvatskih spisateljica devetnaestoga stoljeća
(Self-images of the homeland in the poetry of Croatian female writers of the nineteenth century)

Autori
Begonja, Antonina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
01.10

Godina
2020

Stranica
41

Mentor
Kornelija Kuvač-Levačić

Ključne riječi
Dragojla Jarnević, Ana Vidović, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, autopredodžbe domovine, hrvatski narodni preporod, rodoljubni imagem
(Dragojla Jarnević, Ana Vidović, Ana Vrdoljak, Jagoda Brlić, self-images of the homeland, Croatian National Revival, patriotic images)

Sažetak
Cilj ovoga završnoga rada bio je prikazati autopredodžbe domovine u poeziji hrvatskih spisateljica devetnaestoga stoljeća. Prva polovica devetnaestoga stoljeća na hrvatskome području bila je obilježena strujom narodnoga preporoda koju su ravnopravno branile i štovale pjesnikinje Dragojla Jarnević, Ana Vidović, Ana Vrdoljak i Jagoda Brlić. Da bismo dobili bolji uvid u poeziju navedenih autorica, prvo ćemo prikazati književno-povijesne okolnosti u kojima su stvarale, što će nam ujedno temeljitije pojasniti rodoljubne imageme u odabranim pjesmama. Analizom odabranoga rodoljubnoga korpusa ustanovili smo da Dragojla Jarnević u svojim pjesmama unosi ideje romantizma kroz domoljubnu subjektivnost lirskoga subjekta, s čime se sve više odmiče od preporodnoga kolektivizma, a za liriku Ane Vidović karakteristična je ljubavna priča kroz koju alegorijski progovara o tadašnjim političkim pitanjima i nesuglasicama. Pjesništvo Ane Vrdoljak obiluje buđenjem nacionalne svijesti, naročito pridruživanjem žena narodnome preporodu, dok se Jagoda Brlić vodila romantičarsko-domoljubnim motivima kako bi ojačala nacionalni identitet primarno zastupajući ideju ilirskoga pokreta, za razliku od poslijepreporodne faze u kojoj koristi patriotski narativ hrvatstva. Nakon što smo interpretirali reprezentativne, ali i neistražene pjesme hrvatskih pjesnikinja devetnaestoga stoljeća, došli smo do zaključka kako se u njihovom književnom radu očituje spajanje romantičarskoga duha s elementima usmene tradicije i idejama hrvatskoga narodnoga preporoda. Iako njihove pjesme izlaze iz okvira konvencionalnoga preporodnoga pjesništva, uz tečnost tradicionalnoga stiha i motiva nacionalnoga zanosa i domoljublja, hrvatske pjesnikinje ostale su u kontekstu stereotipnih autopredodžaba domovine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA