Naslov
Volonterski rad i osobe starije životne dobi
(Volunteer work and elderly persons)

Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 71 (Suppl. 3) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2022, 95-95

Skup
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti (CROCAD-22) s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 05.10.2022. - 08.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
aktivnost ; dob ; osobe ; stariji ; volontiranje
(activity ; age ; persons ; elderly ; volunteering)

Sažetak
Europski i nacionalni strateški dokumenti već duže vrijeme ističu kako su starije osobe izložene sve većem riziku od siromaštva i kako će njihov povećan broj u populaciji pojačati pritisak na adekvatnost i dugoročnu održivost svih sustava socijalnog osiguranja i skrbi. Stoga, promoviraju se inicijative za aktivno starenje te se ističe potreba za inovativnim pristupima skrbi. Starije osobe nerijetko su socijalno isključene iz života zajednice, zbog svoje dobi i radne neaktivnosti, i na njih se gleda kao na primatelje socijalnih usluga, a ne kao na društveni resurs. Pravo starijih osoba da vode dostojan i samostalan život te da sudjeluju u socijalnom i kulturnom životu zajednice čine jedno od temeljnih prava koje se ostvaruje aktivnim starenjem. Aktivno starenje podrazumijeva starenje uz dobro zdravlje, aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, građansku uključenost te veću neovisnost u svakodnevnom životu. Aktivno starenje moglo bi se definirati i kao proces punog iskorištavanja mogućnosti za participaciju, sigurnost i zdravlje kako bi se unaprijedila kvaliteta života u procesu starenja Udio osoba starijih od 65 godina u izrazitom je porastu u našoj zemlji i u svijetu. Premda je riječ o osobama bogatog životnog iskustva, po umirovljenju većina se starijih povlači u pasivniji život – neki zbog zdravlja, neki zbog obiteljskih prilika, neki iz razloga financijske prirode, a neki naprosto zato jer je to uobičajeno u našem društvu. Još uvijek relativno mali postotak osoba starije životne dobi otkrije prednosti volontiranja Neke osobe starije životne dobi volontiraju već dugi niz godina te se motivacija za volontiranjem u starijoj životnoj dobi nastavila kao tzv. «logičan slijed» i prelaskom u mirovinu Udio volontera starijih od 75 godina je sa 16, 6 porastao na 26, 1% u periodu od 1999 do 2014 godine. Za neke osobe starije životne dobi volontiranje je ujedno i prilika da učine nešto dobro za društvo. Ono što ih motivira za volontiranjem jest učiniti socijalne probleme vidljivima. S druge strane, neke starije osobe vole i žele biti aktivni članovi društva i sudjelovati u svim aktivnostima što im omogućuje da budu «u korak s vremenom» Volontiranje je osobama starije životne dobi prilika da nastave proširivati svoje iskustvo te da nauče i nešto novo. U mnogim slučajevima motivacija za volontiranje u starijoj dobi jest i prilika za stjecanjem znanja i vještina u području koje mogu sami izabrati. Volontiranjem osoba starije životne dobi razvija samodisciplinu, dobiva na osjećaju vrijednosti putem pružanja pomoći drugim osobama. Također, volontiranjem razvijaju samopoštovanje, a ujedno je i dokazano kako pomaže boljem fizičkom te psihičkom zdravlju. Dobrobiti volontiranja u starijoj životnoj dobi su različite te su prepoznate od samih starijih osoba uključenih u volontiranje Literatura: 1. Etički kodeks volontera (2008). Narodne novine br. 55/2008 2. Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest (2011). Što je Alzheimerova bolest? Preuzeto s: https://alzheimer.hr/ucionica/ to-je- to-alzheimerova-bolest/ 3. World Health Organisation (2017). Mental health of older adults. Geneva, WHO

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA