Pregled bibliografske jedinice broj: 1266766
Starenje kao životni ciklus i izazov
Starenje kao životni ciklus i izazov // Neurologia Croatica 71 (Suppl. 3) / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav (ur.).
Zagreb: Denona, 2022. str. 94-94 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1266766 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Starenje kao životni ciklus i izazov
(Aging as a life cycle and a challenge)
Autori
Uzun, Suzana ; Kozumplik, Oliver ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Neurologia Croatica 71 (Suppl. 3)
/ Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2022, 94-94
Skup
Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti (CROCAD-22) s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Supetar, Hrvatska, 05.10.2022. - 08.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dob ; izazov ; starost ; zdravlje ; život
(age ; challenge ; elderly ; health ; life)
Sažetak
Starenje i starost se jasno razlikuju i dok je starenje prirodan i ireverzibilan fiziološki proces, koji u pojedinih ljudi napreduje različitom brzinom, sama starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi Ne postoji istovjetnost biološke i kronološke starosti, već je ona uvjetovana genotipskom i fenotipskom individualnošću čovjeka, a izražava se u različitim životnim razdobljima. Zbog toga sam proces starenja započinje od začeća i traje do smrti. Znanstvene spoznaje danas potvrđuju kako se ne može odrediti stvarna granica između evolucijske i involucijske faze starenja. Starenje je fiziološka pojava, normalna faza u životnom ciklusu svakog od nas. Započinje rođenjem i traje do smrti. Ono je manjim djelom uvjetovano genima, dok smo za veći dio odgovorni sami. Vrlo je važno znati da starost i bolest nisu sinonimi, da stariji čovjek nije nužno i bolestan čovjek iako se događaju određene promjene u funkcioniranju organizma, što je potpuno normalno. Aktivnost zdravog starijeg čovjeka nikad ne prestaje, ona samo mijenja svoj oblik. Europske i hrvatske gerontološke spoznaje potvrdile su kako se ne može zanemariti međuovisnost starijeg čovjeka i očuvanja njegovog zdravlja u odnosu na zajednicu u kojoj živi i stvara. Funkcionalno sposoban stariji čovjek vrlo je koristan član zajednice u kojoj živi i stvara. On je iskoristiv potencijal za prijenos znanja, umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađe i druge starije generacije kako se ne bi ponavljale nepotrebne pogreške. Potrebno je izbjeći da stariji ljudi postaju žrtve vlastitih očekivanja, predrasuda, stereotipija i neznanja o starenju. Izloženost starijih ljudi pozitivnim stereotipima dovodi do poboljšanja pamćenja, numeričkih sposobnosti, samopouzdanja i volje za životom. S druge strane, izloženost negativnim stereotipima dovodi do pogoršanja pamćenja i osjećaja bezvrijednosti i beskorisnosti. Literatura 1. Carstensen LL, Charles ST. Human Aging: Why s even good news taken as bad? In: Aspinwall LG, Staudinger UM, eds. A Psychology of Human Strengths: Perspectives on an Emerging Field. Washington, DC: American Psychological Association, 2003:75-86. 2. Levy BR, Slade MD, Kunkel SR, Kasl SV. Longevity increased by positive self-perceptions of aging. J Pers Soc Psychol 2002 ; 83):261-70. 3. Uzun S, Kozumplik O, Požgain I, Kalinić D, Mimica N. Stavovi i predrasude prema starijim osobama, Medix, 2019 ; 136: 218-20.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Sveučilište u Zagrebu