Naslov
Živice u petrinjskom Pokuplju
(Hedgerows in Petrinja Pokuplje)

Autori
Andlar, Goran ; Lončar, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Kolokvij povodom 10 godina vođenja popisa Suhozid.Hr "Crowdsourcing Landscapes - digitalno bilježenje krajolika"

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 13.04.2023. - 14.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Živice, Pokuplje, Petrinja
(Hedgerow, Pokuplje region, City of Petrinja)

Sažetak
U izlaganju se iznose rezultati istraživanja živica u petrinjskom Pokuplju. Cilj je istraživanja bilo identificirati sve živice predmetnog obuhvata, definirati njihova obilježja i tipologiju, identificirati znanja i prakse vezane za živice, te na općoj razini potvrditi njihove vrijednosti i beneficije i time potencijale za daljnje očuvanje i razvoj. Iako Hrvatska, kao i druge zemlje EU, ulaže u živice kroz Program ruralnog razvoja, živice do sada nisu bile predmet stručnih i znanstvenih istraživanja. Stoga do danas nema dokaza o njihovom povijesnom postojanju na prostoru Hrvatske niti su valorizirane i upravljanje u kontekstu suvremeno općeprihvaćenih beneficija. Poljoprivredni krajobraz Hrvatske većinom nije doživio stupanj intenzifikacije kao što je to slučaj u razvijenim zapadnim europskim zemljama, pa u mnogim slučajevima ima obilježja niskog intenziteta, mješovitih namjena, usitnjenosti zemljišta te isprepletenost s manjim površinama prirodne vegetacije. Katkada je poljoprivreda niskog intenziteta odraz fizičko-geografskih ograničenja (npr. na području jadranske Hrvatske), a katkad je to posljedica nerazvijenosti (npr. na području Banije/Banovine). Relativno očuvan poljoprivredni krajobraz takvih regija je nužno sagledati kao komparativnu prednost i potencijalno resurs za privlačenje održivih razvojnih scenarija. Upravo je takva regija Banija/Banovina, s gradom Petrinjom kao najvećim gradom. Inicijalne su analize ukazale na postojanje dosad neistraženih, a prepoznatljivih poljoprivrednih krajobraza omeđenih živicama u nizinskim pokupskim dijelovima petrinjskih sela. Ovim radom se želi potvrditi jesu li te živice bile i jesu li još dio kulturnih praksi, ili su spontani element i posljedica sukcesije prirodne vegetacije. Pri tome će se analizirati prirodni i antropogeni čimbenici njihova nastanka i to kroz interdisciplinarni pristup koji objedinjuje pristup krajobrazne arhitekture i etnologije i kulturne antropologije. Studija slučaja živica u petrinjskom Pokuplju potaknula je i analizu podataka koji se odnose na širi prostor Hrvatske. Metodologija istraživanja je uključivala kabinetski i terenski rad. Kabinetski rad bio je usmjeren na proučavanje relevantne literature, s posebnim naglaskom na pregled starijih istraživanja živica u Hrvatskoj te okupljanje, prilagodbu i izradu novih GIS podataka, povijesnih i aktualnih. Terenski rad uključivao je terenska bilježenja, determinaciju biljnih vrsta, terensko i zračno fotografiranje te intervjue sa lokalnim stanovnicima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA