Naslov
Opismenjavanje u Hrvatskoj: od socijalizma do danas
(Literacy programme in Croatia: from the time of Socialism until today)

Autori
Brković, Vjera

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Čitatelj i čitanje u digitalno doba / Togonal, Marijana - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2021, 53-54

ISBN
978-95-8014-61-1

Skup
Čitatelj i čitanje u digitalno doba

Mjesto i datum
Online ; Zagreb, Hrvatska, 11.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
akcijski planovi, funkcionalna pismenost, (ne)pismenost, socijalistički samoupravni preobražaj
(action plans, functional literacy, illiteracy, socialist self-governing transformation)

Sažetak
Nakon sloma hrvatskog proljeća i godina najjače represije od 1950-ih, a u kontekstu političkih i društvenih promjena 1970- ih, u Hrvatskoj dolazi do bitnih promjena „odozgo”. Donijet je Ustav 1974. te je pokrenuta reforma obrazovanja. Poduzete mjere nastojale su dati odgovor na strukturalne promjene u društvu, kao što je pad nepismenosti, povećanje broja zaposlenih, povećanje udjela gradskog stanovništva i sl. Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća događaju se promjene u duhu socijalističkog samoupravnog preobražaja odgoja i obrazovanja. Razumijevanje pojma i definicije pismenosti/nepismenosti s obzirom na povijest možemo podijeliti na razdoblje do 1950., kada je ona podrazumijevala alfabetsku pismenost, a nakon 1950. govori se o funkcionalnoj pismenosti kao širem pojmu – biti pismen znači moći se sporazumijevati, tj. znati čitati, pisati, slušati i govoriti. Akcijske planove i programe opismenjavanja stanovništva sustavno su provodili državni organi što upućuje na to da se nastojalo „odozgo”, s najviših instanca, korjenito mijenjati slika društva. Akcijski planovi pokazuju kako se u praktičnoj primjeni rješavao sam problem nepismenosti te otvarala tema funkcionalne pismenosti koja je i danas aktualna, a u našem ju je obrazovanju osobito aktualizirala kurikulna reforma stavljajući naglasak u Kurikulumu hrvatskoga jezika na usvajanje komunikacijske jezične kompetencije u odnosu na lingvističku. Cilj je izlaganja prikazati problem borbe protiv nepismenosti u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, kao i problem rješavanja nepismenosti promjenom odgojno-obrazovnog sustava. U radu će se prikazati akcijski planovi opismenjavanja od 1945. do njegove završne faze 1974. kada je donesena odluka o osnutku Komisije za borbu protiv nepismenosti. Te će se aktivnosti usporediti s današnjom službenom politikom poticanja pismenosti, a i čitanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA