Pregled bibliografske jedinice broj: 1266656
ANTIDRUŠTVENI ASPEKTI I VAŽNOST PEDAGOGIZACIJE DRUŠTVENIH MREŽA
ANTIDRUŠTVENI ASPEKTI I VAŽNOST PEDAGOGIZACIJE DRUŠTVENIH MREŽA // Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja? / Zovko, Anita ; Vukelić, Nena ; Miočić, Ivana (ur.).
Rijeka: Filozofski Fakultet Rijeka, 2022. str. 129-147
CROSBI ID: 1266656 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ANTIDRUŠTVENI ASPEKTI I VAŽNOST PEDAGOGIZACIJE DRUŠTVENIH MREŽA
(ANTI-SOCIAL ASPECTS AND THE IMPORTANCE OF EDUCATION OF SOCIAL NETWORKS)
Autori
Miliša, Zlatko ; Čelik, Ana ; Spasenovski, Nemanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Prema postpandemijskom obrazovanju: kako osnažiti sustav odgoja i obrazovanja?
Urednik/ci
Zovko, Anita ; Vukelić, Nena ; Miočić, Ivana
Izdavač
Filozofski Fakultet Rijeka
Grad
Rijeka
Godina
2022
Raspon stranica
129-147
ISBN
978-953-361-080-1
Ključne riječi
društvene mreže, medijska pedagogija, prevencija, rizična ponašanja
Sažetak
Promjene i inovacije u tehnologiji donijele su nove načine komuniciranja. Mladi u suvremenom društvu komuniciraju koristeći velik broj društvenih mreža. Društvene mreže u svojoj primarnoj funkciji podrazumijevaju različite vrste internetske usluge, online servise koji služe za međusobno povezivanje njihovih korisnika, ovisno o njihovoj specijalizaciji i personalizaciji. Istraživanja (Goodman, 2010 ; Hinduja i Patchin, 2009 ; Mandarić, 2012 ; Miliša i Zloković, 2008 ; Valkenburg i Peter, 2007 ; Wang i Zhang, 2018 ; Vejmelka i sur., 2017 ; Wilcox i Stephen, 2012) ukazuju na porast anksioznosti, nedostatak samopouzdanja, antisocijalna, ali i rizična ponašanja te se stoga javlja nužnost za razvijanjem kvalitetnih pedagoških programa prevencije. U ovome se radu metodom analize sadržaja istražuje antidruštveni aspekt društvenih mreža na temelju recentnih i relevantnih istraživanja koja ukazuju da društvene mreže imaju ambivalentnu ulogu u odgoju djece i mladih, a koja se očituje u tome što društvene mreže pružaju niz prednosti, od komunikacijskih do odgojno-obrazovnih, no za mladu osobu u razvoju postoji i velik spektar potencijalnih rizika kao posljedica korištenja društvenih mreža (Christakis i Fowler, 2010 ; Goodman, 2010 ; Hinduja i Patchin, 2009 ; Livazović, 2012 ; Mandarić, 2012 ; Miliša i Zloković, 2008 ; Salmela- Aro i sur., 2017 ; Valkenburg i Peter, 2007 ; Vejmelka i sur., 2017 ; Zuckerman Itković i Petanović, 2010). Analizom rezultata dolazi se do podataka da su društvene mreže uvelike preplavljene raznim neprimjerenim sadržajima kojima su mladi izloženi, stoga se javlja problem odgojne uloge medijskih sadržaja koji se promoviraju i putem društvenih mreža jer su mladi skloni oponašanju te lako „postaju pasivni obožavatelji tuđih ideja“ (Miliša, 2006, 49). U radu se zaključno nameće zahtjev za pedagogizacijom društvenih mreža. Potrebna su dodatna istraživanja koja stavljaju u prvi plan učenje u digitalnom svijetu, njegovu svrhu, proces i sadržaj. U budućnosti pedagoških istraživanja potrebno je usredotočiti se na upotrebu društvenih mreža u obrazovnim kontekstima i usredotočiti se na nove prilike za učenje koje se pojavljuju.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Osijek