Pregled bibliografske jedinice broj: 1266593
Riječko-Ugarske veze
Riječko-Ugarske veze // Zbornik radova: XIV Medunarodni kroatisticki znanstveni skup / Blažetin, Stjepan (ur.).
Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2019. str. 114-119
CROSBI ID: 1266593 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Riječko-Ugarske veze
(Rijeka-Hungary relations)
Autori
Kinkela Valčić, Kristina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova: XIV Medunarodni kroatisticki znanstveni skup
Urednik/ci
Blažetin, Stjepan
Izdavač
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj
Grad
Pečuh
Godina
2019
Raspon stranica
114-119
ISBN
978-963-89731-5-3
Ključne riječi
Rijeka, Mađarska, Austro-Ugarska Monarhija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Riječka krpica, Corpus separatum, Riječka luka, graditeljsko nasljeđe, željeznička pruga ;
(Rijeka, Hungary, Austro-Hungarian Empire, Croatian-Hungarian Agreement, article 66, Corpus separatum, port of Rijeka, architectural heritage, railway ;)
Sažetak
Grad Rijeka upravno je i županijsko središte Primorsko-goranske županije, a smještena je na ušću rijeke Rječine u Kvarnerskom zaljevu. Rijeka je trgovačko, industrijsko, kulturno i obrazovno središte. Zbog atraktivnog geografskog položaja Rijeka se je kroz povijest nalazila u posjedu raznih vladara i državnih formacija, a mnogi tvrde da je upravo ugarsko razdoblje bilo najplodnije u riječkoj gospodarskoj povijesti. Hrvatsko-ugarskom nagodbom 1868. godine, odnosno izmjenom članka br.66 te Nagodbe nazvanom Riječka krpica, Rijeka dolazi pod neposrednu upravu Pešte kao corpus separatum kojim upravlja guverner. Rješenje je ostalo na snazi sve do propasti Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. Neosporno je da je ugarska ostavština dala snažan pečat riječkom području i utjecala na daljnje povijesne tokove i svakodnevicu. Ovaj rad donosi kratki pregled riječko-mađarskih poveznica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti), Kroatologija