Pregled bibliografske jedinice broj: 1266542
Reši, đuskati, gaser ili o srbizmima u komunikaciji mladih
Reši, đuskati, gaser ili o srbizmima u komunikaciji mladih // Jezik u digitalnom okruženju / Mikić Čolić, Ana ; Glušac, Maja (ur.).
Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021. str. 118-120 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1266542 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Reši, đuskati, gaser ili o srbizmima u komunikaciji
mladih
(Reši, đuskati, gaser or about Serbisms in the
communication of the young)
Autori
Grba, Petra ; Sokač, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Jezik u digitalnom okruženju
/ Mikić Čolić, Ana ; Glušac, Maja - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 118-120
ISBN
978-953-314-150-3
Skup
XXXV. međunarodni znanstveni skup "Jezik u digitalnom okruženju"
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.11.2021. - 11.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
žargon ; žargonizmi ; rječnik : projektna nastava ; tvorba žargonizama
(jargon ; jargonisms ; project teaching ; creation of jargonisms)
Sažetak
Ovim radom prikazat će se analiza prikupljenog korpusa žargonizama u govoru i pismu dugoreških i karlovačkih srednjoškolaca, a što je rezultat projektne nastave i suradnje dviju škola – Srednje škole Duga Resa i Tehničke škole Karlovac. Ujedno će se sinkronijskim pristupom istaknuti utjecaj srpskoga jezika na jezik mlađe skupine govornika. Digitalno okruženje na ovim društvenim prostorima zasigurno utječe na oblikovanje diskursa mladih jer je jezik živa materija podložna ubrzanim promjenama društvene sredine, ali i napretku tehnologije. U posljednjih desetak godina zamjetna je popularizacija srpske YouTube scene (ali i ostalih društvenih mreža poput Tik-Toka, Facebooka i Instagrama) koja zauzima veliki medijski prostor te na taj način indirektno oblikuje jezik mladih. Radom će se dokazati promjena odnosa prema srpskom jeziku u novije vrijeme. Naime, za razliku od devedesetih godina 20. stoljeća kada su srbizmi bili jezično nepoželjni, a purističke tendencije uzrokovane izvanjezičnim čimbenicima jake, danas oni služe za iskazivanje interesa mladih i odraz su pomodnosti na društvenim mrežama, ali i u njihovu svakodnevnom govoru. Prikupljeni žargonizmi objavljeni su u digitalnoj i tiskanoj inačici rječnika te će poslužiti kao polazište za njihovu analizu deskriptivnom i korpusnom metodom. Spomenutim će se metodama pokazati da u govoru mladih, osim prevladavajućih anglizama, postoji i porast u broju prihvaćenih srbizama. Inovacije se očituju ponajviše na tvorbenoj i leksičkoj razini, ali valja istaknuti kako se često uočava i preuzimanje ustaljenih sveza riječi. Činjenica je da mladi govornici lakše prihvaćaju jezične novine u odnosu na starije govornike, a u svomu su govoru inovativniji i ekonomičniji, ponajviše u kratkim pisanim formama poput objava i komentara na društvenim mrežama, ali i korespondenciji pomoću različitih aplikacija. Zbog nedostatka novijih istraživanja utjecaja srpskoga jezika na hrvatski jezik digitalnim posredstvom, rezultati ovoga rada pridonijet će boljem razumijevanju sociolingvističkih pojavnosti na početku 21. stoljeća te otvoriti mogućnosti drugačijeg poimanja jezične stvarnosti, ali i procese jezičnog posuđivanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)
