Pregled bibliografske jedinice broj: 1266351
Stavovi o mentalnom zdravlju i nošenje sa stresom tijekom COVID-19 pandemije u studenata Medicinskog fakulteta u Splitu
Stavovi o mentalnom zdravlju i nošenje sa stresom tijekom COVID-19 pandemije u studenata Medicinskog fakulteta u Splitu, 2022., diplomski rad, diplomski, Split
CROSBI ID: 1266351 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Stavovi o mentalnom zdravlju i nošenje sa stresom
tijekom COVID-19 pandemije u studenata Medicinskog
fakulteta u Splitu
(Attitudes regarding mental health and dealing with
stress during COVID-19 pandemic in University of
Split School of Medicine students)
Autori
Kamšigovski, Edvard
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Mjesto
Split
Datum
14.07
Godina
2022
Stranica
47
Mentor
Vilović, Marino
Ključne riječi
Koronavirus ; Mentalno zdravlje ; Otpornost ; Nošenje sa stresom ; Pandemija
(Coronavirus ; Mental health ; Resilience ; Coping with stress ; Pandemic)
Sažetak
Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja je ispitati povezanost iskustva poremećaja mentalnog zdravlja (PMZ) s mehanizmima nošenja sa stresom i otpornosti studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Ispitanici i postupci: Ovo istraživanje uključuje 270 ispitanika, od čega su 160 studenti Studija medicine, 70 dentalne medicine, a 40 farmacije. Glavni kriterij za sudjelovanje u ovome istraživanju bio je da su ispitanici studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Za procjenu načina nošenja sa stresom korišteno je 12 mehanizama koji su uključivali one pozitivne i negativne, a za procjenu otpornosti korištena je Kratka skala otpornosti (engl. Brief Resilience Scale, BRS). Rezultati: Od ukupnog broja ispitanika, 36% imalo je pozitivnu povijest PMZ, dok je od njih 29% tražilo profesionalnu pomoć. Nadalje, studenti medicine su bili značajno više zastupljeni u skupini s povijesti PMZ u odnosu na skupinu studenata bez povijesti PMZ (68, 4 vs. 54, 1 % ; P=0, 038). Najčešće korišteni mehanizmi suočavanja sa stresom bili su slušanje glazbe (68, 1%), komunikacija s prijateljima (41, 1%), gledanje televizije (41, 1%) i jedenje hrane (40, 4%). Analiza mehanizama suočavanja sa stresom je pokazala da značajno više ispitanika bez povijesti PMZ navodi „vrijeme s obitelji“ kao mehanizam suočavanja sa stresom u odnosu na one s povijesti PMZ (37, 8 vs. 24, 5% ; P=0, 025), dok ih je značajno manje odabralo „jedenje hrane“ (35, 5 vs. 49, 0 % ; P=0, 029). Analizom BRS upitnika pokazalo se da većina ispitivane populacije ima normalnu otpornost (N=190 ; 70, 4%), nisku otpornost ima 73 (27%), a visoku 7 (2, 6%) ispitanika. Konačno, značajno veći ukupan BRS rezultat, što predstavlja veće razine otpornosti, imaju ispitanici bez povijesti PMZ u odnosu na one koji imaju pozitivnu povijest PMZ (3, 5 (3, 0-3, 8) vs. 3, 0 (2, 3-3, 5) ; P<0, 001). Zaključci: Ovo istraživanje pokazalo je da visok broj studenata ima iskustvo poremećaja mentalnog zdravlja. Također, otpornost i pozitivni načini nošenja sa stresom imaju potencijalni zaštitni utjecaj na mentalno zdravlje studenata
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti