Pregled bibliografske jedinice broj: 1266149
Đuro Tiljak i Krsto Hegedušić: skica za povijest jednog (ne)prijateljstva kroz prizmu odnosa prema socijalno angažiranoj umjetnosti
Đuro Tiljak i Krsto Hegedušić: skica za povijest jednog (ne)prijateljstva kroz prizmu odnosa prema socijalno angažiranoj umjetnosti // Ars Adriatica, (2021), 11; 365-382 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1266149 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Đuro Tiljak i Krsto Hegedušić: skica za povijest jednog
(ne)prijateljstva kroz prizmu odnosa prema socijalno angažiranoj
umjetnosti
(Đuro Tiljak and Krsto Hegedušić: The Untold Story of Friendship and
Hostility, Seen through the Prism of Their Opinions on Socially
Engaged Art)
Autori
Hanaček, Ivana
Izvornik
Ars Adriatica (1848-1590)
(2021), 11;
365-382
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
socijalno angažirana umjetnost, kritički realizam, socijalistički realizam, Udruženje umjetnika Zemlja, Krsto Hegedušić, Đuro Tiljak, Rezolucija Informbiroa, sukob na književnoj ljevici
(socially engaged art, critical realism, socialist realism, Association of Artists Zemlja, Krsto Hegedušić, Đuro Tiljak, Resolution of the Information Bureau, Conflict on the literary left)
Sažetak
Na temelju arhivskih izvora i dosadašnjih studija u radu se analizira odnos Krste Hegedušića i Đure Tiljka kroz prizmu njihovih teorijskih doprinosa socijalno angažiranoj umjetnosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1932. do 1950. godine. Uzimajući u obzir kronologiju sukoba na književnoj ljevici, ali i točke ideoloških razilaženja dvojice umjetnika, u njihovu odnosu moguće je razlučiti dvije faze. Prva faza, razdoblje suradnje, traje od 1932. do 1934. godine, a obilježavaju je zajednički napori na definiranju hrvatske inačice socijalno angažirane umjetnosti. U razdoblju razilaženja i konačnog prekida suradnje, od 1934. pa do 1950., oba umjetnika sudjeluju u javnim raspravama o pitanju socijalističkog realizma i normativne umjetnosti, ali priklonjeni suprotstavljenim taborima: Tiljak zastupa harkovsku liniju, dok se Hegedušić opredijelio za Krležinu kritiku normativne estetike. Napetost u njihovu odnosu kulminira 1950. godine otvorenim sukobom dvojice umjetnika, na koji su utjecale i turbulentne političke okolnosti prouzročene donošenjem Rezolucije Informbiroa i isključivanjem Jugoslavije iz zajednice komunističkih zemalja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Likovne umjetnosti
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
