Naslov
Stavovi odraslih pušača o dostupnim najučinkovitijim intervencijama za prestanak pušenja
(Attitudes of adults smokers on available and most effective interventions to stop smoking)

Autori
Jurčević, Robert

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za sestrinstvo

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2020

Stranica
35

Mentor
Čivljak, Marta

Ključne riječi
pušenje ; cigareta ; informacije ; motivacija ; intervencije ; Facebook
(smoking ; cigarette ; information ; motivation ; interventions ; Facebook)

Sažetak
UVOD: Pušenje duhana je globalni javnozdravstveni problem. Danas je poznato da u dimu cigarete postoji 7000 kemijskih spojeva i preko 75 kancerogenih sastojaka. Kao posljedica pušenja dolazi do oštećenja dišnog, krvožilnog, probavnog, živčanog, reproduktivnog te koštano-mišićnog sustava. Pušenje kao ovisnost je sve popularnija i među mlađom populacijom, što dugoročno gledano može dovesti do velikih zdravstvenih problema pojedinca kao i financijsko opterećenje i zahtjeve u zdravstvenom sustavu. U svrhu prevencije, edukacije, motivacije i pomoći za prestanak pušenja danas se nudi nekolicina intervencija, kao što su farmakoterapija, konzultacija s liječnikom, grupna terapija, mobilna aplikacija. CILJ: Ispitati mišljenje pušača o intervencijama za prestanak pušenja koje bi bile najučinkovitije za prestanak pušenja među odraslim osobama. METODE: Istraživanje je provedeno putem Facebook društvene mreže u periodu od 12. srpnja 2019. do 27. kolovoza 2019. Riječ je o transverzalnoj studiji koja je provedena putem ankete koja se sastoji od 20 pitanja. U istraživanje su uključeni odrasli pušači u dobi od 18 do 65 i više godina. REZULTATI: U istraživanju su sudjelovala 353 ispitanika od kojih 257 (72, 8%) žena i 96 (27, 2%) muškaraca. Rezultati istraživanja potvrđuju da je većina sudionika ženskog spola i mlađe odrasle dobi, u radnom odnosu, srednje stručne spreme u braku (ili živi s partnerom). Mlađa odrasla dob je sklonija prestanku pušenja od starije odrasle dobi. Društvene mreže za 15% sudionika predstavljaju jedini izvor informacija, a kao jedan od izvora dosežu čak 41, 9%. Trećina sudionika (33, 1%), izražava kako ne zna koje intervencije za prestanak pušenja su im dostupne. Sudionici koji imaju teškoće u izbjegavanju situacija u kojima se puši , više izražavaju želju da prestanu pušiti zauvijek χ² (1, N=353)= 23, 13, p<0, 01. Sudionici koji su prethodno pokušali prestati pušiti ujedno više izražavaju želju da zauvijek prestanu pušiti, χ² (1, N=353)= 69, 24, p<0, 01. Ispitanici koji žele prestati pušiti (M=3, 65, SD=1, 096) imaju izraženiji stav o tome da su zdravstveni djelatnici nedovoljno angažirani nego što to imaju oni koji ne žele prestati pušiti (M=3, 22, SD=1, 148). Oni koji žele prestati pušiti imaju izraženiji stav da je zabranu pušenja vrijedno poštivati jer je učinkovita metoda prestanka pušenja, od onih koji ne žele prestati pušiti zauvijek(t(351)=4, 47, p<0, 01). Postoji značajna razlika u odluci za prestanak pušenja kada bi intervencija za pomoć pri prestanku bile dostupne u odnosu na stručnu spremu. Osobe niže stručne spreme više izražavaju spremnost od onih visoke stručne spreme (p<0, 05). Oni koji imaju dostupne intervencije u mjestu stanovanja više izražavaju želju za prestankom pušenja zauvijek od onih koji nemaju (p<0, 05). ZAKLJUČAK: Rezultati istraživanja ukazuju da pušači u mlađoj odrasloj dobi žele prestati pušiti i da informacije nalaze prvenstveno preko društvenim mreža. Za daljnji napredak edukacije i pružanja informacija, preporučljivo je da se naglasak da na zdravstveno osoblje kao najeduciraniji kadar u tom području. Rezultati ankete ukazuju da su osobe starije odrasle dobi najmanje motivirane i informirane za prestanak pušenja. Ukoliko informacije o intervencijama za prestanak pušenja učinimo dostupnima te same intervencije za prestanak pušenja budu dostupne, zasigurno ćemo dobiti i bolje rezultate o prestanku pušenja u budućnosti. Posebno su za takve intervencije zainteresirani pušači koji su predhodno imali pokušaj prestanka pušenja i koji su nižeg socioekonomskog statusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA