Naslov
Poetika groteske u tetra figura Zlatka Boureka
(Poetics of the grotesque in Zlatko Bourek's figure theatre)

Autori
Došen, Saša

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.09

Godina
2017

Stranica
301

Mentor
Kroflin, Livija ; Senker, Boris

Ključne riječi
lutkarstvo, hrvatsko lutkarstvo, teatar figura, poetika groteske, groteska, lutka, lutkarsko kazalište za odrasle, Bourek, Zlatko Bourek
(puppetry, Croatian puppetry, figure theatre, poetics of grotesque, grotesque, puppet, puppet theatre for adults, Bourek, Zlatko Bourek)

Sažetak
U uvodnom dijelu radnje predstavljen je kratak povijesni pregled uloge lutke u okviru predstavljačke umjetnosti te stanje lutkarskog oblikovanja u Hrvatskoj tijekom dvadesetog stoljeća. Definirana je razlika između dekorativnog i dramaturški funkcionalnog pristupa vizualnom oblikovanju lutaka. Repertoar lutkarskih kazališta namijenjen je pretežito djeci. Tim, pretežito zabavnim lutkarskim formama, suprotstavljena je duboko simbolična poetika teatra figura Zlatka Boureka namijenjenog odrasloj publici. Postavlja se hipoteza: najvažnija odlika pri umjetničkom likovnom oblikovanju lutke jest njena kazališnost i primjerenost ; dramaturški funkcionalna lutka bitan je i aktivan sudionik u formiranju ukupnog značenja kazališne izvedbe. Drugo poglavlje daje kratak okvirni biografski prikaz života i sveukupnog umjetničkog opusa Zlatka Boureka. Treće, glavno poglavlje, posvećeno je analizi Bourekovih lutkarskih ostvarenja namijenjenih odrasloj publici na primjeru sljedećih predstava: Orlando Maleroso Saliha Isaaca, Stoppardovog Hamleta, Držićevog Skupa i Dunda Maroja, Štokove Božanstvene komedije, Aristofanove Lizistrate, farse Rigoletto, Meštra Pierra Pathelina nepoznatog autora, Molièreovog Umišljenog bolesnika te predstave Ubu — kralj robijaš na osnovi teksta Alfreda Jarrya. Analiza obuhvaća upotrebu osnovnih likovnih sredstava, simbola i arhetipova pri oblikovanju lutke, opis autorovog kreativnog procesa pri donošenju oblikovnih odluka (intervjui s autorom) te objašnjava dramaturšku funkciju likovnosti lutke u službi ostvarivanja primjerene recepcije umjetničkog djela. Četvrto poglavlje predstavlja i analizira Bourekov tretman glumca kao lutke na primjeru predstava Sveti Juraj, Bećarac i Skup, pri čemu se komunikacijska funkcija likovnih elemenata u okviru izvedbe postiže upravo izlaženjem iz okvira realnog i potvrđivanjem nadnormalnog kao jedine kazališne norme. Zaključno poglavlje čini sintezu argumenata predloženih u kritičkoj analizi i istraživanjima predstavljenim u prethodnim poglavljima, čime se potvrđuje hipoteza određivanja odlika koje čine dramaturški funkcionalnu lutku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Dizajn

Napomena
Ilustrirano

POVEZANOST RADA