Pregled bibliografske jedinice broj: 1265101
PATOFIZIOLOGIJA KARDIORENALNOG SINDROMA
PATOFIZIOLOGIJA KARDIORENALNOG SINDROMA // Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, 70 (2016), 4-5; 325-330 (domaća recenzija, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 1265101 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PATOFIZIOLOGIJA KARDIORENALNOG SINDROMA
(PATHOPHYSIOLOGY OF THE CARDIORENAL SYNDROME)
Autori
BALINT, INES ; VUČAK, JASNA ; BAŠIĆ-MARKOVIĆ, NINA ; KLARIĆ, DRAGAN ; AMERL ŠAKIĆ, VJEKOSLAVA
Izvornik
Acta medica Croatica : Časopis Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (1848-8897) 70
(2016), 4-5;
325-330
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
kardiorenalni sindrom ; patofiziologija ; liječenje
(cardiorenal syndrome, pathophysiology, treatment)
Sažetak
Kardiorenalni sindrom (KRS) je složeni patofi ziološki poremećaj srca i bubrega u kojem akutno ili kronično oštećenje jednog organa može dovesti do akutne ili kronične disfunkcije drugog organa. Ovisno o primarnoj disfunkciji organa i vremenskom nastanku izdvojeno je pet tipova KRS-a. Kardiorenalni sindrom tipa 1 (akutni kardiorenalni sindrom) se defi nira kao akutno oštećenje bubrega nastalo zbog naglog pogoršanja funkcije srca. Kardiorenalni sindrom tipa 2 (kronični kardiorenalni sindrom) odnosi se na kronično oštećenje bubrega nastalo zbog kroničnog popuštanja srca. Kardiorenalni sindrom tipa 3 (akutni renokardijalni sindrom) uzrokovan je akutnim oštećenjem bubrega koje uzrokuje popuštanje srca. Kardiorenalni sindrom tipa 4 (kronični renokardijalni sindrom) podrazumijeva kronično oštećenje funkcije srca nastalo zbog kroničnog oštećenja funkcije bubrega. Kardiorenalni sindrom tipa 5 (sekundarni kardiorenalni sindrom) je povratno ili nepovratno, istodobno oštećenje srčane i bubrežne funkcije nastalo zbog sistemskih bolesti kao što su sepsa, šećerna bolest, sarkoidoza, amiloidoza. Patofi ziološki mehanizmi nastanka kardiorenalnog sindroma su vrlo složeni. Usprkos velikom broju publiciranih radova, još nisu potpuno razjašnjeni kompleksni fiziološki, biokemijski i humoralni poremećaji, koji su glavni patogenetski mehanizmi u nastanku i evoluciji kardiorenalnih oštećenja. Postoje smjernice za liječenje bolesnika sa zatajenjem srca i kroničnom bubrežnom bolesti, ali ne postoje važeće smjernice za liječenje KRS. U svakodnevnoj praksi je najvažnije dijagnosticirati njegovo postojanje, primijeniti dostupne dijagnostičke i terapijske postupke kako bismo spriječili ili usporili oštećenje bubrega i srca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE