Pregled bibliografske jedinice broj: 1265046
Tragom grobnica i nadgrobnih natpisa Bokelja u Mlecima (16. – 19. stoljeće)
Tragom grobnica i nadgrobnih natpisa Bokelja u Mlecima (16. – 19. stoljeće) // Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 69-70 (2022), 79-105 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1265046 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tragom grobnica i nadgrobnih natpisa Bokelja u
Mlecima (16. – 19. stoljeće)
(Tracing the tombs and funerary inscriptions of the
people from the Gulf of Kotor in Venice (the 16th-
19th century))
Autori
Čoralić, Lovorka
Izvornik
Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru (0454-4579) 69-70
(2022);
79-105
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Boka kotorska ; Mleci ; migracije ; grobnice ; nadgrobni spomenici ; povijest ranog novog vijeka
(Boka Kotorska (the Gulf of Kotor) ; Venice ; migrations ; tombs ; funerary monuments ; early modern history)
Sažetak
Bokelji su u Mlecima tijekom dugoga niza stoljeća prevlasti nad pretežitim dijelom istočnojadranske obale predstavljali jednu od najvažnijih usljeničkih skupina. To se odražavalo njihovom gospodarskom snagom, ali i brojnim društvenim i kulturnim prinosima novoj domovini, ali i zavičaju. U ovom je radu fokus istraživanja tema usmjeren na proučavanje grobnica i nadgrobnih natpisa Bokelja u Mlecima u razdoblju od 16. do 19. stoljeća. Rad je zasnovan na podacima iz literature (zapisi kroničara) i vlastitom terenskom istraživanju mletačkih crkava i groblja San Michiele u Laguni. Razmatraju se grobnici i natpisi ukupno 16 grobnica, smještenih u Mlecima (predjeli Castello i San Marco), kao i na suvremenom (od 19. stoljeća) groblju San Michele. Vremenski raspon istraživanja širok je i zahvaća period od početka 16. stoljeća do u četrdesete godine 19. stoljeća. S obzirom na spolnu strukturu ovdje istraživanih Bokelja prevladavaju muškarci, a prema njihovom užem podrijetlu Kotorani, dočim su iseljenici iz mjesta Dobrota, Perast i Prčanj zastupljeni u manjem broju primjera. Kada je riječ o pojedinačnoj raščlambi, u Mlecima su vječni počinak pronašli kapetan i protuosmanski ratnik – Peraštanin Ivan Bujović (1663. ili 1664. – 1694.) ; kavaljer i conte veneto – Dobroćanin Josip Ivanović (1729. – 1777.) ; visoki mletački časnik i kotorski plemić Stjepan Buća (1695. – 1762.) ; višedesetljetni pravni savjetnik Mletačke Republike Tripun Vraćen (1694. – 1783.) te u austrijsko doba politički djelatan kotorski plemić Luka Valeri. Niz zvučnih imena nastavljaju i grobnice peraških kapetana iz roda Markovića, odvjetaka kotorske plemićke obitelji Jakonja, potomaka peraško-kotorskog roda Burović-Zmajević i drugih. Sveukupno, može se smatrati da je ova skupina useljenika (privremeno ili trajnije nastanjena u Mlecima) činila elitniji, reprezentativniji dio useljeničke skupine zavičajem s južnoga dijela istočnoga Jadrana. U radu se u donosi kataloški pregled nadgrobnih natpisa u crkvama (i na grobljima) smještenih u mletačkim gradskim predjelima (sestiere) i na otoku San Michele. Uz svaki natpis donose se, koliko je to moguće na osnovu postojećih saznanja, podaci o pokojniku i njegovoj obitelji. Svaki natpis objavljuje se u izvorniku i u hrvatskom prijevodu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest