Naslov
Specifične ozljede sprintera na 100 m u Hrvatskoj i fizioterapijski postupci u prevenciji i rehabilitaciji
(Specific injuries of 100 m sprinters in Croatia and physiotherapy procedures in prevention and rehabilitation)

Autori
Guštin, Dominik

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fizioterapija

Mjesto
Zagreb

Datum
17.07

Godina
2020

Stranica
46

Mentor
Hodić, Vesna

Ključne riječi
Atletika ; Prevencija ; Rehabilitacija ; Sprint 100 m
(Athletics ; Prevention ; Rehabilitation ; Sprint 100 m)

Sažetak
Atletika kao „kraljica sportova“ sastoji se od više disciplina, a sprint na 100 m spada u jednu od najpopularnijih. Glavne temelje u oblikovanju atletike kao sporta dali su Grci koji su poznati u povijesti po svojim nadmetanjima. Cilj rada je utvrditi koje su ozljede karakteristične za hrvatske sprintere. Učestalost i vrsta pojavljivanja ozljeda u disciplini sprint na 100 m, te identificirati uzroke njihove pojavnosti u sustavu treninga i natjecanja. Postavljene su tri hipoteze koje su u ovom radu detaljnije istražene. Ispitanici su juniorskog i seniorskog dobnog uzrasta ukupno 23 sprintera. Dolaze iz 8 hrvatskih klubova i aktivno se bave atletikom. Istraživanje je provedeno retrospektivno za period od 29.02.2019. do 01.03.2020.g. anketnim upitnikom koji je sastavljen od 12 općih i 6 specifičnih pitanja o ozljedama. Provedenim istraživanjem dobiveni rezultati dokazuju da atletika spada u sportove sa velikim rizikom od ozljeda. Ukupno 23 ispitanika pretrpjelo je 39 ozljeda u jednogodišnjem ciklusu treniranja. Svi su atletičari muškog spola, ukupno ih ima 23, među kojima su juniori i seniori u rasponu od 16 do 27 godina. Njihova ukupna prosječna tjelesna visina iznosi 181, 95 cm, a težina 73, 4 kg. Pregledom rezultata, utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika u broju ozljeda između juniora i seniora, lokalitetu nastanka ozljeda te vrsti i učestalosti nastanka ozljeda kod sprintera na 100 m. Stražnji dio natkoljenica je lokalitet koji je najzahvaćeniji sa 36%, a istegnuća njenih mišića (37%) je najučestalija ozljeda kod hrvatskih sprintera. Seniori navode kao glavne uzroke ozljeđivanje, preveliku razinu umora i lošu tehniku izvođenja dok je kod juniora to vlastita neopreznost i nedovoljna razina fleksibilnosti. Brojni su faktori koji mogu dovesti do nastanka ozljeda. Uloga fizioterapeuta je uz cijeli stručni tim koji se brine za zdravlje atletičara, pokušati otkloniti što je više moguće štetnih faktora. Atletika, iako je dobra podloga za ostale sportove predstavlja sport koji je rizičan za nastanak ozljede. Preventivnom fizioterapijom se broj ozljeda može svesti na minimum. Provodeći fizioterapeutske preventivne programe vježbi, moguće je otkloniti pojedine nedostatke i poboljšati fizičke sposobnosti kod treniranja i natjecanja. U slučaju da ozljeda ipak nastane, potrebna je rehabilitacija koja će trajati ovisno o težini ozljede. Potrebno je provesti kvalitetnu procjenu kako bi se na najbolji mogući način fizioterapijskom intervencijom sprinteri što brže i što spremniji vratili na svoju atletsku stazu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA