Naslov
Od neprihvaćanja poremećaja do zaborava
(From not accepting the disorder to forgetting)

Autori
Tomašić, Lea ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Peček, Mirta ; Grgas, Andreja ; Jozinović, Ilija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica Supplement / - , 2023, 90-90

Skup
2. kongres Hrvatske Alzheimer alijanse

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 29.03.2023. - 01.04.2023

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ovisnost o alkoholu ; alkoholna demencija ; liječenje ; prevencija
(alcohol addiction ; alcohol related dementia ; treatment ; prevention)

Sažetak
Dugotrajna i pretjerana konzumacija alkohola uzrokuje različita i teška oštećenja kognitivnih funkcija. Najteži oblici kognitivnih oštećenja su Wernicke-Korsakovljev sindrom i alkoholna demencija. Istraživanja pokazuju da je 9-22% svih demencija alkoholne etiologije, iako alkohol često ostaje neprepoznat rizični čimbenik u razvoju demencije. Alkohol negativno utječe na funkcioniranje prefrontalnog i temporalnog režnja, tj. planiranje, verbalnu fluentnost, socioemocionalno procesiranje i složenu motoričku funkciju. Najčešće dolazi do dezinhibicije ponašanja, poremećaja pamćenja i oštećenja psihomotorne funkcije. Prikazan je ovisnik o alkoholu s deterioracijom kognitivnih funkcija sve do stadija alkoholne demencije. Visokoobrazovani pedesettrogodišnji pacijent dvadeset godina svakodnevno konzumira alkohol. Više puta je liječen zbog ovisnosti o alkoholu, iako je bio bez intrinzične motivacije za promjenom. Nije uspijevao apstinirati od alkohola. U interhospitalnim razdobljima bio je bez značajnijih promjena u psihičkom statusu, osobnom i profesionalnom funkcioniranju. Na posljednje liječenje dolazi kolima hitne medicinske pomoći pronađen na cesti kako luta te nerazgovijetno razgovara sam sa sobom. Nije bio pod utjecajem alkohola, bio je dezorijentiran u vremenu, prostoru i prema drugima, psihomotorno ekscitiran, inkoherentnog duktusa, dezorganiziranog ponašanja, upadno oštećenih kognitivnih funkcija. Bila je prisutna amnezija uz brojne konfabulacije. Iako je fizički djelovao neupadno i „uščuvano“, u prvom kontaktu s pacijentom bila je upadna teška kognitivna deterioracija. Nije postignuto poboljšanje unatoč apstinencije od alkohola, adekvatne i pravilne prehrane i davanja visokih doza vitamina skupine B. Zaostala je dezorijentacija u vremenu i prostoru, inkoherentni duktus, konfabulacije te oštećenje kognitivnih funkcija u sklopu razvijene alkoholne demencije. I dalje su prisutne dvojbe je li alkoholna demencija posljedica izravne neurotoksičnosti etanola ili nastaje zbog nedostatka tiamina ili je uzrok nastanka multifaktorijalan (neurotoksičnost i nedostatak multivitamina). Rano prepoznavanje pacijenata koji prekomjerno konzumiraju alkohol tijekom duljeg razdoblja važno je s obzirom na visoki rizik nastanka kognitivnih oštećenja i demencije. Probirni instrumenti poput CAGE ili Testa za identifikaciju poremećaja uporabe alkohola (engl. AUDIT) mogu pomoći u identifikaciji rizičnih pojedinca. U liječenju je esencijalno važna obilna nadoknada vitamina skupine B, koja uz apstinenciju od alkohola može dovesti do djelomičnog oporavka za razliku od ostalih demencija. Neophodno je educirati opću populaciju i ovisnike o alkoholu o riziku za razvoj demencije kao i ostalih teških psihičkih i tjelesnih oštećenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA