Naslov
Iz povijesti progona Roma u zemaljama okupirane Kraljevine Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata
(From the history of the persecution of the Roma in the countries of the occupied Kingdom of Yugoslavia during the Second World War)

Autori
Vojak, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Zbornik radova Deseta naučna konferencija sa međunarodnim učešćem: Stradanje Srba, Jevreja, Roma i ostalih na teritoriji Bivše Jugoslavije

Urednik/ci
Radosavljević, Života ; Tančić, Dragan ; Rjapuhina, Viktorija

Izdavač
Fakultet za poslovne studije i pravo, Fakultet za informacione tehnologije i inženjerstvo, Univerziteta „Union - Nikola Tesla“, Beograd, Institut za srpsku kulturu Priština – Leposavić

Grad
Beograd

Godina
2023

Raspon stranica
265-291

ISBN
978-86-6102-118-3

Ključne riječi
Romi, Drugi svjetski rat, Kraljevina Jugoslavija, progon, genocid.
(Roma, Second World War, Kingdom of Yugoslavia, persecution, genocide)

Sažetak
Romi su područje jugoslavenskih zemalja naselili već od 14. st. u sklopu njihove migracije s područja jugoistoka Europe. Iako su Romi na ovim područjima u početku bili dobro primljeni, ubrzo su državne i lokalne vlasti započele provoditi politiku represivne asimilacije prema njima. Takva politika bila je posebno izražena za vrijeme Drugog svjetskog rata. U travnju 1941. započeo je vojni napad država članica saveza Sila osovina predvođenih nacističkom Njemačkom na Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon kratkotrajnog rata koji se danas naziva „Travanjski rat“, vojska Kraljevine Jugoslavije je kapitulirala i područje Jugoslavije okupirale su Njemačka, Italija, Mađarska, Bugarska i Albanija. Na okupiranim područjima osnovana je Nezavisna Država Hrvatska (dalje NDH) uz vojnu i političku pomoć Njemačke i Italije, dok su ostalim područjima izravno upravljale njemačke, mađarske, talijanske, albanske i bugarske vlasti. Do Drugog svjetskog rata je prema službenim podacima na području Kraljevine Jugoslavije živjelo više od 70 000 Roma i to većinom na području tadašnje Vardarske banovine i Dunavske banovine, a najmanje u Dravskoj banovini. Većina Roma živjela je na socioekonomskoj margini, gotovo potpuno nepismena te politički i društveno neorganizirana. Izuzetak su činili Romi u Beogradu i Nišu, koji su se isticali svojim kulturnim, gospodarskim te djelomično i političkim djelovanjem. Okupacijom Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941., Romi su postali jedna o neželjenih („nepoćudnih“) skupina u društvu, koja je ubrzo nakon toga došla na udar državnih i lokalnih vlasti. Ustaške vlasti u NDH su na temelju rasnih zakona omogućile njihovu pravnu diskriminaciju, što je dovelo do provođenja njihove deportacije u logore, posebice u jasenovački logor, gdje su bili mučeni i ubijeni. U drugim okupiranim dijelovima Kraljevine Jugoslavije, posebice u Srbiji, Romi su bili isto tako zakonski diskriminirani te deportirani u logore, gdje su bili mučeni i ubijeni. Deportacijama u nacističke logore bili su podvrgnuti Romi i Sinti na slovenskom području. Progoni Roma bili su zabilježeni i na području današnje Crne Gore, Kosova i Makedonije i to od strane okupacijskih talijanskih, albanskih i bugarskih vlasti. Državne i lokalne vlasti sustavno su pljačkale i konfiscirale romsku imovinu, a njihova naselja bila su (sustavno) rušena i spaljivana. Romi su kao taoci bili izručivani za strijeljanje okupacijskim vlasti u masovnim operacijama odmazde zbog pogibije ili ranjavanje okupacijskih vojnika. Romi su se aktivno uključili u antifašistički partizanski pokret, gdje se dio njih istaknuo svojim hrabrim djelovanjem. Posljedice ovakve politike u kontekstu utvrđivanja točnog broja romskih žrtava teško je precizno utvrditi ponajprije zbog manjka relevantnih i preciznih statističkih i demografskih izvora. Unatoč tome, neki znanstvenici navode kako je na području NDH bio izvršen proporcionalno najveći genocid nad Romima za vrijeme Drugog svjetskog rata. U radu će biti analizirana društvena, gospodarska, kulturna i demografska obilježja romskog stanovništva uoči Drugog svjetskog rata u Kraljevini Jugoslaviji, kako bi se kontekstualizirao njihov progon za vrijeme rata. Također, analizirati će se obilježja ovog progona, poput rasnih zakona, deportacija u logore, konfiskacija imovine. Poseban dio analize odnositi će se na pitanje deportacije Roma u nacističke logore za ratne zarobljenike, koncentracijske logore i radne logore. Istraživanje će obuhvatiti i pitanje sudjelovanja Roma u antifašističkom pokretu i pritom će biti istaknuta uloga nekih od romskih partizana. Na kraju rada biti će analizirano pitanje utvrđivanja razmjera stradanja Roma u okupiranim zemljama Kraljevine Jugoslavije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Roma settled the territory of the Former Yugoslav
Countries as early as the 14th Century as part of
their migration from the area of Southeastern
Europe. Although the Roma were initially well
received in European areas, soon the state and
local authorities began implementing a policy of
repressive assimilation towards them. Such a
policy was especially implemented during the
Second World War. In April 1941, began a military
attack by member states of the Axis Powers led by
Nazi Germany on the Kingdom of Yugoslavia. After a
short war operation in the so-called “April War”,
the Army of the Kingdom of Yugoslavia capitulated,
and the territory of Yugoslavia was occupied by
Germany, Italy, Hungary, Bulgaria and Albania. The
Independent State of Croatia (NDH) was established
on the territories of Croatia and Bosnia and
Herzegovina with the military and political
support of Germany and Italy, while the other
territories were directly governed by the German,
Hungarian, Italian, Albanian and Bulgarian
authorities. According to official data until the
Second World War more than 70,000 Roma lived in
the territory of the Kingdom of Yugoslavia, mostly
in the area of the Vardar Banat and Dunav Banat,
and the least of them had lived in the Drava
Banat. The majority of Roma lived on the
socioeconomic margins, almost completely
illiterate and politically and socially
disorganized. The exception was the Roma in
Belgrade and Niš for their cultural, economic, and
partly political activity. With the occupation of
the Kingdom of Yugoslavia in April 1941, the Roma
became one of the unwanted (“undesirable”) groups
in society, which soon after came under the policy
of persecution by state and local authorities. On
the basis of racial laws, the Ustasha authorities
in the NDH enabled their legal discrimination,
which led to their deportation to camps,
especially to the Jasenovac camp, where most of
them were tortured and killed. In other occupied
parts of the Kingdom of Yugoslavia, especially in
Serbia, Roma were also legally discriminated and
deported to camps, where they were tortured and
killed. Roma and Sinti in Slovenian territory were
subjected to deportations to Nazi camps.
Persecution of Roma was also recorded in the
territory of today's Montenegro, Kosovo and
Macedonia mostly by the occupying Italian,
Albanian and Bulgarian authorities. Roma property
was systematically looted and confiscated by state
and local authorities, and their settlements were
(systematically) demolished and burned. As
hostages, Roma in Serbia were handed over to be
shot by the occupying authorities in massive
reprisal operations for killing or wounding
soldiers of occupying (German) army. Roma actively
joined the anti-fascist partisan movement, where
some of them stood out for their brave actions.
The consequences of this policy in the context of
determining the exact number of Roma victims is
difficult to precisely determine, primarily due to
the lack of relevant and precise statistical and
demographic sources, and some scientists state
that the proportionally largest genocide against
the Roma during the Second World War was carried
out in the territory of the NDH. The paper will
analyse the social, economic, cultural, and
demographic characteristics of the Roma population
on the eve of World War II in the Kingdom of
Yugoslavia, in order to contextualize their
persecution during the war. The characteristics of
this persecution, such as racial laws,
deportations to camps, confiscation of property,
will be analysed in the paper. A special part of
the analysis will refer to the issue of
deportation of Roma to Nazi prisoner of war camps,
concentration camps and labor camps. The research
will also cover the issue of Roma participation in
the anti-fascist movement and will be highlighted
some of the distinguished Roma partisans. At the
end of the paper, will be analysed the issue of
determining the extent of the suffering of Roma in
the occupied countries of the Kingdom of
Yugoslavia.

POVEZANOST RADA