Naslov
Budućnost škole i utopijsko mišljenje
(The Future of School and Utopian Thought)

Autori
Silov, Mile

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
11. međunarodna balkanska konferencija obrazovanja i znanosti BUDUĆNOST OBRAZOVANJA I OBRAZOVANJE ZA BUDUĆNOST - knjiga sažetaka / Prskalo, Ivan ; Cvikić, Lidija - Zagreb, 2016, 128-129

ISBN
978-953-8115-13-4

Skup
11. međunarodna balkanska konferencija obrazovanja i znanosti Budućnost obrazovanja i obrazovanje za budućnost

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 12.10.2016. - 14.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
škola, budućnost škole, utopijsko mišljenje, virtualne škole
(school ; the future of school ; utopian thought ; virtual schools)

Sažetak
Rasprava o budućnosti škole nije potpuna bez analize prošlosti i sadašnjosti te odgojne zajednice koja promiče znanje, vještine i ljudskost (Silov, 2003). Život škole počeo je u Sumeru 3500 god. prije nove ere. Najvažniji prinos sumeranske kulture bio je pronalazak (klinastog) pisma. Tako je komunikacija pomoću pisma bitno utjecala na razvitak škole. Za razvitak škole tijekom povijesti bili su presudni: društveno-ekonomski odnosi, socijalno-političke doktrine koje su dominirale u pojedinim razdobljima povijesti, vrsta komunikacije, razvijenost tehnologije i mišljenje smisla škole. U radu razmatramo značenje utopijskog mišljenja u predviđanju budućnosti škole. Utopija je vizija drukčijeg društva, odnosno drukčijeg uređenja društvenih odnosa (H. Jurić, 2016). Th. Moore u djelu „Utopija” određuje utopiju na dvije razine: kao „dobro mjesto” (e-topia) i „mjesto koje ne postoji”, „ne-mjesto” (ou-topia). Utopijska svijest smjera prema promjeni sadašnjeg i budućeg stanja, kao promjena načina života, pronalaženja novih istina, novih spoznaja i zauzimanje otvorenosti prema realnosti mogućeg (Oklobdžija, 1990). Moguća su najmanje dva stava prema utopiji: a) afirmativan stav (povijesna promjena na bolje) i b) antiutopijski stav (utopijsko mišljenje je opasano, nepotrebno, beskorisno). Filozof E. Bloch (1981) dao je najbolji odgovor kritičarima utopije svojim principom nada. Utopijsko mišljenje imalo je važnu ulogu u raspravama o društvu i školi (Platon, T. Campanella, Th. Moore, J. Zamjatin, A. Huxley, G. Orwel, radikalna kritika škole: W. Godwin, F. Ferrer, A. S. Neill, I. Ilich, J. Spring i drugi). Mišljenje pomoću utopije može biti korektor realnosti. Dominacija kapitalizma, nacionalizma, konzervativizma i ekstremnog scijentizma nepovoljno djeluju na utopijsko mišljenje u promišljanju budućnosti škole. Posebno zabrinjavaju svakakvi reformatori školskih sustava koji veličaju kult standardizacije, kvantifikacije tzv. postignuća škole (fenomen „buljenje u rang liste”, prema K. Liesmannu, 2008) i prenaglašavanje značenja teorije kompetencija. Navedeno nepovoljno djeluje na alternativne i neovisne škole koje mogu biti nada za utopijsko mišljenje. Suvremene informacijsko-komunikacijske tehnologije otvaraju novo poglavlje u promišljanju budućnosti škole pomoću utopijskog mišljenja u organizacijskom obliku virtualnih škola. Nije dovoljno da samo tehnologija bude dominantan faktor u određivanju budućnosti škole. Traganje za školom budućnosti treba uvažiti i ove faktore: filozofiju odgoja, utopijsko mišljenje i kategoriju smisla škole.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA