Pregled bibliografske jedinice broj: 1264337
Flora Jakšić, slikarica i čuvarica lapadske uvale
Flora Jakšić, slikarica i čuvarica lapadske uvale // Florin dom, Flora Jakšić i uloga njezina atelijera / Viđen, Ivan (ur.).
Dubrovnik: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), 2022. str. 60-103
CROSBI ID: 1264337 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Flora Jakšić, slikarica i čuvarica lapadske uvale
(Flora Jakšić, painter and guardian of the Lapad bay)
Autori
Žaja Vrbica, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Florin dom, Flora Jakšić i uloga njezina atelijera
Urednik/ci
Viđen, Ivan
Izdavač
Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU)
Grad
Dubrovnik
Godina
2022
Raspon stranica
60-103
ISBN
978-953-49925-0-0
Ključne riječi
Flora Jakšić, slikarica ; Društvo Medulić ; Klub likovnih umjetnica ; Dubrovnik,
(Flora Jakšić, painter ; Medulić Society ; Women's Art Club ; Dubrovnik)
Sažetak
Flora Jakšić pripada grupi prvih dubrovačkih amaterskih slikarica aktivnih krajem 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća, a njena umjetnička biografija segment je do sada malo istražene dionice o ženskom doprinosu naše povijesti likovne umjetnosti. Njen slikarski put ilustrira pored individualnog napora i umjetničke puteve te duboku posvećenost umjetnosti slikarica tog razdoblja, ali i krug stvaratelja otvorenih prema neformalnim pedagoškim podukama i promoviranju umjetnosti. Izlagala je na dvije samostalne te sedam skupnih izložbi, od kojih su neke među najznačajnijim izložbama prve polovine dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj, bila je članica Društva „Medulić“ i „Kluba likovnih umjetnica.“ Prvu samostalnu izložbu priređuje u salonu doma svojih susjeda Bona u Lapadu tijekom travnja 1914. godine. Ta izložba nije značajna isključivo u slikarskoj biografiji Flore Jakšić, već ima i poseban značaj u povijesti moderne umjetnosti u Dubrovniku jer je prva izložba organizirana izvan užeg područja Grada, u predjelu koji je tada bio slabo naseljeno, ruralno područje te je tom izložbom anticipirala funkciju i značaj budućeg gradskog kvarta. Tijekom svog slikarskog rada stilski se kretala unutar koordinata romantičnog realizma, okupirajući se mimetičkim svojstvima motiva, naglašenog sentimentalnog prizvuka, premda je djelovala unutar turbulentnog razdoblja bremenitog avangardnim pravcima te buntovničkim pokretima. Tematski se orijentirala na pejzaže, portrete bliskih osoba te ponekad na zahtjevnija religiozna djela. U svojoj lapadskoj oazi trudila se zabilježiti ljepotu koja je nestajala postepenom urbanizacijom, bilježeći netaknute predjele osame nekadašnjih suburbanih lapadskih vizura. Premda ne možemo govoriti o visokim dometima njena slikarstva, ne možemo ignorirati njena slikarska nastojanja, dugogodišnju posvećenost slikarstvu, koja je bila pokretač njenih brojnih umjetničkih akcija. Likovni kritičari većinom su je dobrohotno ocjenjivali, razmatrajući njena djela u okvirima amaterskog bavljena slikarstvom poticali su njen dalji rad, a snažnu podršku dobivala je i od svojih prijatelja slikara – Vlaha Bukovca, Marka Rašice, Gabrijela Jurkića i svojevremeno Alfonsa Muche. Pripadnošću dvama važnim umjetničkim društvima, „Meduliću“ početkom stoljeća i „Klubu likovnih umjetnica“ u predratnom razdoblju, premda nije imala aktivnu ulogu unutar društava svojim članstvom ih je podržavala, što je posebno važno u Društvu „Medulić“, a participiranje na njihovim izložbama je i svojevrsna potvrda Florinih slikarskih nastojanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
Napomena
U tisku